Shizofrenija 3. dio

Da bi se prema psihijatrijskoj klasifikaciji mogla postaviti dijagnoza shizofrenije moraju biti prisutni neki od navedenih simptoma: jeka misli, umetanje ili oduzimanje misli i emitiranje misli; sumanute ideje upravljanja, utjecaja ili pasivnosti koje se odnose na tijelo ili kretanje udova ili specifične misli, postupke ili osjećaje te sumanuto percipiranje.

Da bi se prema psihijatrijskoj klasifikaciji mogla postaviti dijagnoza shizofrenije moraju biti prisutni neki od navedenih simptoma: jeka misli, umetanje ili oduzimanje misli i emitiranje misli; sumanute ideje upravljanja, utjecaja ili pasivnosti koje se odnose na tijelo ili kretanje udova ili specifične misli, postupke ili osjećaje te sumanuto percipiranje; trajne sumanute ideje; trajne halucinacije bilo kojeg modaliteta praćene prolaznim ili poluuobličenim sumanutim idejama; prekid misli ili umetanje u tok misli; katatono ponašanje (npr. uzbuđenje, zauzimanje neprirodnog položaja, negativizam, mutizam, itd), apatija, oskudan govor, tupost ili nesklad emocija, socijalno povlačenje i pad socijalne efikasnosti te kao posljedica svega promjena ukupne kvalitete osobnog funkcioniranja, što je izraženo kao gubitak interesa, besciljnost, pasivnost, zaokupljenost sobom i povlačenje iz društva.

Simptomi moraju biti prisutni najmanje mjesec dana, a u to nisu uključeni bolesnici s prolaznim psihotičnim simptomima ili znakovima. Kod postavljanja dijagnoze shizofrenije važno je isključiti oštećenje mozga, epilepsiju te zloupotrebu ili ovisnost o psihoaktivnim tvarima. Postoji nekoliko podtipova shizofrenije: paranoidna, hebefrena, katatona, jednostavna (simpleks) i rezidualna shizofrenija.  Paranoidnu shizofreniju karakteriziraju paranoidne ideje proganjanja, ljubomore, uzvišenog podrijetla, mesijanstva, tjelesnih promjena, halucinirani glasovi, halucinacije mirisa, okusa i druge. Afekt je obično manje otupljen, a česti su poremećaji raspoloženja (nagla ljutnja, razdražljivost, sumnjičavost). Obično se javlja u kasnijoj dobi nego hebefreni ili katatoni tip.Kod hebefrene shizofrenije naglašene su afektivne promjene, a sumanute ideje i halucinacije se javljaju povremeno. Osoba je povišenog raspoloženja, smijulji se, uz različite grimase, manirizme i često ponavlja neke fraze. Osobe su sklone osamljivanju, ponašaju se bezosjećajno i besciljno. Prisutan je poremećaj mišljenja. Obično se javlja između 15. i 25. godine. Prognoza je loša. Kod katatone shizofrenije u kliničkoj slici se javljaju stupor, uzbuđenje, zauzimanje položaja, rigidnost, voštana savitljivost, automatska poslušnost ili perseveracija (riječi ili fraza). Jednostavna shizofrenija (simpleks) javlja se prilično rijetko, uz polagan i podmukao početak, no progredirajućeg tijeka. Osoba se čudno ponaša, ne može se prilagoditi okolini, a njena ukupna aktivnost se smanjuje. Kontakti s okolinom su sve siromašniji, a sklonost povlačenju u sebe je sve izraženija. Rezidualna shizofrenija predstavlja kroničnu fazu, a karakterizirana je izrazitim “negativnim” simptomima (tupost afekta, pasivnost, psihomotorna usporenost, osudna mimika i izražavanje, zanemarivanje izgleda, itd.).

Jedan od najvećih problema u liječenju osoba oboljelih od shizofrenije jest njihov nedostatak uvida u svoju bolesti. Naime, često nemaju svijest o tome da se kod njih radi o mentalnoj bolesti koja se mora liječiti medikamentima. Njihovo je uvjerenje da je njihov doživljaj svijeta i događaja istinit te da druge osobe koje ih pokušavaju u to razuvjeriti zapravo „rade protiv njih“, odnosno da imaju loše namjere. Radi toga je, posebno u početku, a ponekad i kasnije, potreban poticaj okoline da bi se liječenje uopće započelo. Dakle, važno je potaknuti takve osobe da potraže stručnu pomoć, a u slučajevima kada osoba ne može voditi brigu o sebi ili je opasna za sebe ili okolinu, može biti nužna i hitna hospitalizacija. Kod oboljelih mogu biti prisutne suicidalne misli ili ponašanje.
Komplikacije neliječene bolesti su brojni zdravstveni, emocionalni, odnosni i financijski problemi (osiromašenje, autodestruktivno ponašanje, problemi sa zakonom, zloupotreba ili ovisnost o alkoholu ili psihoaktivnim tvarima, beskućništvo, suicid, obiteljski problemi, tjelesne bolesti, prestanak školovanja ili radnog funkcioniranja, itd.).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

Krv

Je li zabrinjavajuće ako sam na stolici vidjela krv?

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Krv u stolici

Krv u stolici – imam li razloga za brigu?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?