Starenje i psihičko zdravlje

U suvremenim razvijenim društvima težnja za zadržavanjem mladosti i ljepote predstavlja svojevrsni imperativ, a znaci starenja, pogotovo tjelesni, nastoje se odgoditi, prikriti, remodelirati i shvaćaju se gotovo kao životni neuspjeh…

Tijekom ljudskog života protokom vremena čovjek uči, stječe iskustvo i životnu mudrost.

U prošlosti stari ljudi su bili poštivani, smatralo se da oni prenose iskustvo, znanje i vještine na mlade i da tako doprinose napretku društva.

U suvremenim razvijenim društvima težnja za zadržavanjem mladosti i ljepote predstavlja svojevrsni imperativ, a znaci starenja, pogotovo tjelesni, nastoje se odgoditi, prikriti, remodelirati i shvaćaju se gotovo kao životni neuspjeh.

Suočavanje sa starenjem započinje obično u šestom desetljeću života, dakle između 50-te i 60-te godine. Tada osobe oba spola spoznaju brojne tjelesne promjene, deprivacije osjetila vida i/ili sluha i smanjenje radne učinkovitosti.

U tom razdoblju javljaju se i bilancna razmišljanja o braku, životnom partneru, djeci, odnosima s okolinom, profesionalnim postignućima i statusu. Ovo može dovesti do uvida i suočavanja sa situacijom ili do bijega od suočavanja. Ako je rezultat bilanciranja nepovoljan, dolazi do razočaranja i depresije.

Starenjem se mijenja odnos osobe prema svijetu, okolini, vremenu i svojoj prošlosti. Stari ljudi se razlikuju po sposobnosti prilagodbe na novonastale okolnosti tijekom starenja. Oni čija je prilagodbena sposobnost smanjena, u riziku su da im to novo životno razdoblje izgleda beznadežno. No, postoje i oni ljudi sposobni za unutarnji razvoj i radoznali za učenje i u starijoj životnoj dobi.

Između 60-te i 70-te godine života većina ljudi oba spola odlaze iz aktivnog radnog angažmana. Odlazak u mirovinu kod mnogih ljudi izaziva tjeskobu i zabrinutost, u današnje vrijeme radi suočavanja sa problemima financijske naravi, a također i zbog ograničenih socijalnih kontakata i gubitka na važnosti u socijalnom okruženju.

To sve može biti opasnost i za psihičko zdravlje, jer socijalna retrakcija i pasivnost vode usamljenosti, žaljenju za prošlosti, osjećaju bezperspektivnosti i nedostatku pozitivnih očekivanja od budućnosti.

Stari ljudi postaju ustrašeni, neodlučni, sumnjičavi, pogrešne percepcije i interpretacije realiteta. Zbog čestog multimorbiditeta i kroničnog karaktera bolesti prisutna su ograničenja u svakodnevnom životu uz potrebu za promjenom stila života.

U psihološkom funkcioniranju značajni su smanjenje sposobnosti adaptacije novim situacijama, slabija inicijativa i motivacija, pad kreativnog i produktivnog mišljenja, koncentracije, pamćenja i pažnje.

Da starenje ne mora biti samo „pad ili deficit“ pomaže uspostava zdravijeg stila života i pravodobna prevencija bolesti pravilnom prehranom i redovitom, umjerenom tjelesnom aktivnošću. To će u sinergiji biti podrška tjelesnoj i mentalnoj kondiciji i odgoditi ili usporiti degenerativne procese. Također pružiti će novu životnu radost, mentalnu svježinu, a kroz angažiranost u novim sadržajima dati će starim osobama zadovoljstvo i odagnati osjećaj umora i potrošenosti.

Živjeti život umirovljenika znači organizirati si vrijeme na novi način i priviknuti se na svoj novi status. Važno je na vrijeme pripremiti se za umirovljenje. To uključuje prihvaćanje nove uloge i odnosa prema vlastitom identitetu uz zadržavanje samopoštovanja i aktivnog stava, redefiniranje odnosa prema partneru i potomcima, naročito prema unucima, uvid u dosadašnje i traženje novih interesa, kako bi se očuvala i njegovala volja za životom.

U morbiditetu starije populacije, psihički poremećaji čine znatan udio, a u osoba starijih od 65 godina iznose do 30%. Najčešći su depresivni poremećaji, anksiozni poremećaji, narušeno kognitivno funkcioniranje i demencije, kao i paranoidni i drugi psihotični poremećaji, a također i psihoorganski sindrom kao posljedica somatskih i psihičkih promjena. Akutni psihoorganski sindrom se očituje kao razna konfuzno-smetena stanja, a kronični kao demencije, tj. klinički sindrom sa propadanjem ranijih mentalnih funkcija (Alzheimerova i vaskularna demencija).

Važno je razlikovati demenciju od staračke zaboravljivosti, koja nastaje zbog usporavanja mentalnih procesa.

S porastom dobi, povećava se i učestalost depresije, kao i učestalost suicida. Kao podržavajući čimbenici detektiraju se osamljenost, osjećaj otuđenosti, neprilagođenost na umirovljenje, gubitak partnera, odlazak djece i situacija „praznog gnijezda“.

U intervenciji kod ovih problema pomaže kvalitetna organizacija slobodnog vremena i pronalaženje adekvatne aktivnosti prema sposobnostima i interesima, njegovanje samopoštovanja i pozitivnog stava. Kod starijih osoba psihoterapija zahtjeva rješenja unutar definiranih osobnih okvira, bez promjena ličnosti i problemski je usmjerena. Ukoliko je problem u nerealnim očekivanjima od obiteljskih relacija prema odrasloj djeci, može pomoći i obiteljska terapija.

Psihofarmakoterapija ima svoje mjesto u liječenju starijih osoba oboljelih od psihičkih poremećaja. Ovisno o kliničkoj slici i simptomatologiji rabe se antidepresivi, antipsihotici i sedativi, sa dužnim oprezom i individualiziranim doziranjem, vodeći računa o principima racionalne primjene lijekova i njihovim ev. nuspojavama.

Psihogerijatrija je grana psihijatrije koja se bavi prevencijom, dijagnostikom i liječenjem psihičkih poremećaja u starijoj dobi, kao i poticanjem dugovječnosti i promicanjem duševnog zdravlja u osoba starije dobi.

Svako društvo koje teži počivati na humanim principima mora poštivati i uvažavati svoje starije članove unatoč njihovoj smanjenoj snazi i poticati društvenu angažiranost i aktivnost starih osoba. Uljuđeno društvo i mladi naraštaj starim ljudima trebaju pružiti zahvalnost i omogućiti im sretnu starost.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anksioznost

Želudac i ostali simptomi – je li uzrok tome anksioznost?

Arterijska hipertenzija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Koronarne arterije

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Anksioznost

Ubrzan srčani ritam – je li to zbog anksioznosti?

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]