Starenje i psihičko zdravlje

U suvremenim razvijenim društvima težnja za zadržavanjem mladosti i ljepote predstavlja svojevrsni imperativ, a znaci starenja, pogotovo tjelesni, nastoje se odgoditi, prikriti, remodelirati i shvaćaju se gotovo kao životni neuspjeh…

Tijekom ljudskog života protokom vremena čovjek uči, stječe iskustvo i životnu mudrost.

U prošlosti stari ljudi su bili poštivani, smatralo se da oni prenose iskustvo, znanje i vještine na mlade i da tako doprinose napretku društva.

U suvremenim razvijenim društvima težnja za zadržavanjem mladosti i ljepote predstavlja svojevrsni imperativ, a znaci starenja, pogotovo tjelesni, nastoje se odgoditi, prikriti, remodelirati i shvaćaju se gotovo kao životni neuspjeh.

Suočavanje sa starenjem započinje obično u šestom desetljeću života, dakle između 50-te i 60-te godine. Tada osobe oba spola spoznaju brojne tjelesne promjene, deprivacije osjetila vida i/ili sluha i smanjenje radne učinkovitosti.

U tom razdoblju javljaju se i bilancna razmišljanja o braku, životnom partneru, djeci, odnosima s okolinom, profesionalnim postignućima i statusu. Ovo može dovesti do uvida i suočavanja sa situacijom ili do bijega od suočavanja. Ako je rezultat bilanciranja nepovoljan, dolazi do razočaranja i depresije.

Starenjem se mijenja odnos osobe prema svijetu, okolini, vremenu i svojoj prošlosti. Stari ljudi se razlikuju po sposobnosti prilagodbe na novonastale okolnosti tijekom starenja. Oni čija je prilagodbena sposobnost smanjena, u riziku su da im to novo životno razdoblje izgleda beznadežno. No, postoje i oni ljudi sposobni za unutarnji razvoj i radoznali za učenje i u starijoj životnoj dobi.

Između 60-te i 70-te godine života većina ljudi oba spola odlaze iz aktivnog radnog angažmana. Odlazak u mirovinu kod mnogih ljudi izaziva tjeskobu i zabrinutost, u današnje vrijeme radi suočavanja sa problemima financijske naravi, a također i zbog ograničenih socijalnih kontakata i gubitka na važnosti u socijalnom okruženju.

To sve može biti opasnost i za psihičko zdravlje, jer socijalna retrakcija i pasivnost vode usamljenosti, žaljenju za prošlosti, osjećaju bezperspektivnosti i nedostatku pozitivnih očekivanja od budućnosti.

Stari ljudi postaju ustrašeni, neodlučni, sumnjičavi, pogrešne percepcije i interpretacije realiteta. Zbog čestog multimorbiditeta i kroničnog karaktera bolesti prisutna su ograničenja u svakodnevnom životu uz potrebu za promjenom stila života.

U psihološkom funkcioniranju značajni su smanjenje sposobnosti adaptacije novim situacijama, slabija inicijativa i motivacija, pad kreativnog i produktivnog mišljenja, koncentracije, pamćenja i pažnje.

Da starenje ne mora biti samo „pad ili deficit“ pomaže uspostava zdravijeg stila života i pravodobna prevencija bolesti pravilnom prehranom i redovitom, umjerenom tjelesnom aktivnošću. To će u sinergiji biti podrška tjelesnoj i mentalnoj kondiciji i odgoditi ili usporiti degenerativne procese. Također pružiti će novu životnu radost, mentalnu svježinu, a kroz angažiranost u novim sadržajima dati će starim osobama zadovoljstvo i odagnati osjećaj umora i potrošenosti.

Živjeti život umirovljenika znači organizirati si vrijeme na novi način i priviknuti se na svoj novi status. Važno je na vrijeme pripremiti se za umirovljenje. To uključuje prihvaćanje nove uloge i odnosa prema vlastitom identitetu uz zadržavanje samopoštovanja i aktivnog stava, redefiniranje odnosa prema partneru i potomcima, naročito prema unucima, uvid u dosadašnje i traženje novih interesa, kako bi se očuvala i njegovala volja za životom.

U morbiditetu starije populacije, psihički poremećaji čine znatan udio, a u osoba starijih od 65 godina iznose do 30%. Najčešći su depresivni poremećaji, anksiozni poremećaji, narušeno kognitivno funkcioniranje i demencije, kao i paranoidni i drugi psihotični poremećaji, a također i psihoorganski sindrom kao posljedica somatskih i psihičkih promjena. Akutni psihoorganski sindrom se očituje kao razna konfuzno-smetena stanja, a kronični kao demencije, tj. klinički sindrom sa propadanjem ranijih mentalnih funkcija (Alzheimerova i vaskularna demencija).

Važno je razlikovati demenciju od staračke zaboravljivosti, koja nastaje zbog usporavanja mentalnih procesa.

S porastom dobi, povećava se i učestalost depresije, kao i učestalost suicida. Kao podržavajući čimbenici detektiraju se osamljenost, osjećaj otuđenosti, neprilagođenost na umirovljenje, gubitak partnera, odlazak djece i situacija „praznog gnijezda“.

U intervenciji kod ovih problema pomaže kvalitetna organizacija slobodnog vremena i pronalaženje adekvatne aktivnosti prema sposobnostima i interesima, njegovanje samopoštovanja i pozitivnog stava. Kod starijih osoba psihoterapija zahtjeva rješenja unutar definiranih osobnih okvira, bez promjena ličnosti i problemski je usmjerena. Ukoliko je problem u nerealnim očekivanjima od obiteljskih relacija prema odrasloj djeci, može pomoći i obiteljska terapija.

Psihofarmakoterapija ima svoje mjesto u liječenju starijih osoba oboljelih od psihičkih poremećaja. Ovisno o kliničkoj slici i simptomatologiji rabe se antidepresivi, antipsihotici i sedativi, sa dužnim oprezom i individualiziranim doziranjem, vodeći računa o principima racionalne primjene lijekova i njihovim ev. nuspojavama.

Psihogerijatrija je grana psihijatrije koja se bavi prevencijom, dijagnostikom i liječenjem psihičkih poremećaja u starijoj dobi, kao i poticanjem dugovječnosti i promicanjem duševnog zdravlja u osoba starije dobi.

Svako društvo koje teži počivati na humanim principima mora poštivati i uvažavati svoje starije članove unatoč njihovoj smanjenoj snazi i poticati društvenu angažiranost i aktivnost starih osoba. Uljuđeno društvo i mladi naraštaj starim ljudima trebaju pružiti zahvalnost i omogućiti im sretnu starost.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antidepresivi

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Depresija

Molim Vas savjet kako pristupiti nekome tko je u depresiji i kako ga potaknuti da potraži pomoć

Bipolaran poremećaj

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Antidepresivi

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Anksioznost

Anksioznost i grčenje mišića – što mi savjetuje?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Bi li bilo dobro javiti se psihijatru ili psihologu sa ovim simptomima?

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Kako pomoći mužu s ovim simptomima, a da ne dobije odmah lijekove kod psihijatra?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]