Naime, istraživanja pokazuju da ako smo izloženi stresu u maloj mjeri, u tom je slučaju moguće promjene koje stres izaziva u našem tijelu iskoristiti iz negativnog u istinski pozitivno.

Dobro su već poznati i opisani negativni učinci stresa, no pitanje je može li stres imati i svoj pozitivan učinak? Naime, istraživanja pokazuju da ako smo izloženi stresu u maloj mjeri, u tom je slučaju moguće promjene koje stres izaziva u našem tijelu iskoristiti iz negativnog u istinski pozitivno.
Više je poznatih i dokazanih pozitivnih učinaka stresa. Jedan od pozitivnih učinaka je poticajni učinak na rad mozga, tako da niske razine stresora stimuliraju proizvodnju neurotrofina i osnažuju konekcije između neurona u mozgu. Stres također kratkotrajno poboljšava imunitet dodatnom proizvodnjom interleukina. Isto tako stres nas može motivirati na uspjeh, poticati na učinkovitije, brže i produktivnije nošenje sa situacijama koje mogu biti preplavljujuće. Omogućuje nam da se uz pojačan osjećaj svjesnosti potpuno predamo određenoj aktivnosti. Ono što je posebno važno s psihološkog aspekta jest da stres omogućuje razvoj i poboljšanje naše otpornosti. Naime, učenje o nošenju sa stresnim situacijama pomaže u boljem nošenju s nekim budućim situacijama, koje su neminovne tijekom života, a ponavljano izlaganje stresnim događajima predstavlja mogućnost za razvoj fizičkog i psihološkog osjećaja kontrole.
Različite su definicije otpornosti, a neke od njih navest su ovdje. Prema Wright i Masten otpornost je obrazac pozitivne adaptacije u kontekstu nepovoljnih okolnosti. Prema drugim autorima (Stanton-Salazar & Spina) otpornost predstavlja skup unutarnjih resursa, socijalnih kompetencija i kulturalnih strategija koji pojedincima omogućuju ne samo preživjeti, oporaviti se ili čak napredovati nakon stresnih događaja, već i izvući najbolje iz iskustva kako bi poboljšali kasnije funkcioniranje. Otpornost se također može promatrati kao proces, sposobnost ili rezultat uspješne prilagodbe u svjetlu izazovnih ili prijetećih okolnosti (Veselksa, Geckova, Orosova, Gajdosova, van Dijk, & Reijneveld).
Otpornost uključuje prevladanje poteškoća ili učinkovito funkcioniranje usprkos izloženosti stresnim okolnostima i/ili unutarnjem distresu. Čimbenici otpornosti oslanjaju se na crte ličnosti, biološku podlogu, socijalnu podršku, ranija iskustva i/ili određene urođene osobine. Isto tako otpornost predstavlja sposobnost kontinuiranog uključivanja u smislene aktivnosti koje promiču sadašnju i buduću kvalitetu života i zdravlja, usprkos tome što mogu biti prisutni nelagoda i distres, a usko je vezan uz konstrukt psihološke fleksibilnosti. Psihološka fleksibilnost odnosi se na sposobnost djelovanja u skladu s vrijednostima i dugoročnim ciljevima premda su istovremeno prisutni i rizični čimbenici.