Stres kao adaptacijski mehanizam – 1. dio

Naime, istraživanja pokazuju da ako smo izloženi stresu u maloj mjeri, u tom je slučaju moguće promjene koje stres izaziva u našem tijelu iskoristiti iz negativnog u istinski pozitivno.

Dobro su već poznati i opisani negativni učinci stresa, no pitanje je može li stres imati i svoj pozitivan učinak? Naime, istraživanja pokazuju da ako smo izloženi stresu u maloj mjeri, u tom je slučaju moguće promjene koje stres izaziva u našem tijelu iskoristiti iz negativnog u istinski pozitivno.
Više je poznatih i dokazanih pozitivnih učinaka stresa. Jedan od pozitivnih učinaka je poticajni učinak na rad mozga, tako da niske razine stresora stimuliraju proizvodnju neurotrofina i osnažuju konekcije između neurona u mozgu. Stres također kratkotrajno poboljšava imunitet dodatnom proizvodnjom interleukina. Isto tako stres nas može motivirati na uspjeh, poticati na učinkovitije, brže i produktivnije nošenje sa situacijama koje mogu biti preplavljujuće. Omogućuje nam da se uz pojačan osjećaj svjesnosti potpuno predamo određenoj aktivnosti. Ono što je posebno važno s psihološkog aspekta jest da stres omogućuje razvoj i poboljšanje naše otpornosti. Naime, učenje o nošenju sa stresnim situacijama pomaže u boljem nošenju s nekim budućim situacijama, koje su neminovne tijekom života, a ponavljano izlaganje stresnim događajima predstavlja mogućnost za razvoj fizičkog i psihološkog osjećaja kontrole.
Različite su definicije otpornosti, a neke od njih navest su ovdje. Prema Wright i Masten otpornost je obrazac pozitivne adaptacije u kontekstu nepovoljnih okolnosti. Prema drugim autorima (Stanton-Salazar & Spina) otpornost predstavlja skup unutarnjih resursa, socijalnih kompetencija i kulturalnih strategija koji pojedincima omogućuju ne samo preživjeti, oporaviti se ili čak napredovati nakon stresnih događaja, već i izvući najbolje iz iskustva kako bi poboljšali kasnije funkcioniranje. Otpornost se također može promatrati kao proces, sposobnost ili rezultat uspješne prilagodbe u svjetlu izazovnih ili prijetećih okolnosti (Veselksa, Geckova, Orosova, Gajdosova, van Dijk, & Reijneveld).
Otpornost uključuje prevladanje poteškoća ili učinkovito funkcioniranje usprkos izloženosti stresnim okolnostima i/ili unutarnjem distresu. Čimbenici otpornosti oslanjaju se na crte ličnosti, biološku podlogu, socijalnu podršku, ranija iskustva i/ili određene urođene osobine. Isto tako otpornost predstavlja sposobnost kontinuiranog uključivanja u smislene aktivnosti koje promiču sadašnju i buduću kvalitetu života i zdravlja, usprkos tome što mogu biti prisutni nelagoda i distres, a usko je vezan uz konstrukt psihološke fleksibilnosti. Psihološka fleksibilnost odnosi se na sposobnost djelovanja u skladu s vrijednostima i dugoročnim ciljevima premda su istovremeno prisutni i rizični čimbenici.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Adaptivni imunitet

Probiotici za imunitet

Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Menstruacija

Je li u mom slučaju u pitanju stres ili trudnoća?

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Akutni stres

Mentalni stres i kardiovaskularno zdravlje

Život suvremenog čovjeka, osobito u urbanim sredinama, nije lišen stresa. Pri tome često se radi o izloženosti kroničnom stresu, ali i učestalim akutnim stresnim događajima. Zadnjih godina učestali su stresni događaji koji su djelovali na život gotovo svakog čovjeka: pandemija virusnom infekcijom COVID-19, potresi, ratna događanja, socioekonomska nesigurnost, te posljedične ratne i ekonomske migracije ljudi. […]

Menstruacija

Postoji li vjerojatnost da sam trudna ili mi menstruacija nije još došla zbog stresa?

Ekstrakt nara

Prirodna pomoć kod sindroma kroničnog umora

Sindrom kroničnog umora nije tek  uobičajeni osjećaj umora i iscrpljenosti, već mnogo više od toga. Ovo stanje karakterizira dugotrajna iscrpljenost koja traje više od 6 mjeseci, a procjenjuje se da 3-4% pojedinaca pati od sindroma kroničnog umora, dok produljeni kratkotrajni umor pogađa 5-8% opće populacije. Dugotrajni umor može negativno utjecati na radnu produktivnost i pridonijeti […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]