Uloga psihoterapije u liječenju prvih psihotičnih poremećaja, 1. dio

Prva psihotična epizoda najčešće se javlja u kasnoj adolescenciji, tako da značajno utječe na separaciju od obitelji, formiranje identiteta, završavanje školovanja i zapošljavanje, razvoj prijateljstava i intimnih odnosa.

Učinkovito liječenje psihotičnih poremećaja uključuje biološke, psihoterapijske i socioterapijske metode. Nakon akutne faze liječenja (često hospitalnog), u fazi stabilizacije bolesti, nužna je rehabilitacija i psihosocijalne intervencije, uz psihoterapiju.

Cilj liječenja treba biti oporavak. Postizanje oporavka uključuje sljedeće ciljeve: sigurnost za oboljelog i druge osobe, otklanjanje ili smanjenje psihotičnih simptoma i poremećenog ponašanja, izgradnju terapijskog odnosa s oboljelim i članovima obitelji, plan oporavka od akutne epizode, praćenje psihičkog stanja pacijenta, prevenciju ozljeda, minimiziranje traume, skraćeno odgađanje liječenja, optimalno farmakološko liječenje, liječenje deficitarnih simptoma i komorbidnih stanja kao što su depresija, anksioznost, panični poremećaj i ovisnost o psihoaktivnim tvarima, uspostavljanje realne nade, omogućavanje prihvatljivog modela objašnjenja što je to psihoza, kako se liječi i koliko je vremena potrebno za oporavak, potporu obitelji u smanjenju stresa i poboljšanju obiteljskog funkcioniranja, poticanje prilagodbe te psihosocijalnog i funkcionalnog oporavka i suradnje u liječenju, poticanje ranog prepoznavanja prve epizode i identificiranje čimbenika koji prethode epizodi, olakšanje pristupa drugim potrebnim službama povezanih s mentalnim zdravljem te općim medicinskim i socijalnim sustavom. Terapijski plan temelji se na sveobuhvatnoj procjeni psihobiosocijalnih potreba.

Brojna istraživanja govore o učinkovitosti psihoterapije u liječenju pacijenata s prvom psihotičnom epizodom. Obično se radi kombinacija suportivnih i eksplorativnih elemenata, što ovisi o tome koje je intenzitet psihotičnih simptoma i kapacitet osobe za psihoterapiju. Na putu do oporavka psihoterapijsko liječenje  treba se bazirati na pronalaženju nade, ponovnom uspostavljanju identiteta, pronalaženju smisla u životu i preuzimanje odgovornosti za oporavak. Psihoterapija je važna kako bi se reducirali negativni simptomi i može biti ključna kako bi se spriječila ponovna pojava simptoma i oštećenja u životnom funkcioniranju. Posebnu pažnju zahtijeva period nakon otpusta s bolničkog liječenja jer je u prva dva tjedna nakon izlaska iz bolnice rizik od samoubojstva najveći.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]