Žalovanje

Proces koji se javlja kao reakcija na gubitak važne osobe ili nečega što za nas ima važan emocionalan značaj, naziva se žalovanje. Ako je gubitak veći, intenzivniji je osjećaj tuge koji se javlja.

Proces koji se javlja kao reakcija na gubitak važne osobe ili nečega što za nas ima važan emocionalan značaj, naziva se žalovanje. Ako je gubitak veći, intenzivniji je osjećaj tuge koji se javlja. Bez obzira koliko smo pripremljeni na vlastitu i tuđu smrt koja je neizbježni dio života, gubitak voljene osobe izaziva preplavljenost osjećajima tuge ili gubitka s kojima se teško nositi, posebno ako se radi o neočekivanim ili iznenadnim gubicima. Žalovanje osim gubitka bliske osobe uključuje i gubitke kao što su razvod, prekid veze te druge veće promjene (npr. preseljenje).
Tijek žalovanja i način nošenja s gubitkom ovisi o strukturi svake osobe, no obično postoji nekoliko faza i smatra se kako je važno proći sve navedene faze kako bi se mogao završiti proces žalovanja.

Faza 1: negiranje
Obično traje kratko, nekoliko sati do nekoliko dana. Gubitak ili smrt osobe se negira. Obično kažemo da je osoba u tom periodu još u “šoku” jer radi težine i prevelike potresenosti osoba ne može prihvatiti niti se suočiti s gubitkom.

Faza 2: ljutnja
Ljutnja se javlja nakon što se javi prepreka da ostvarimo ili dođemo do nekoga ili nečega što jako želimo. Kada nekoga izgubimo, ljutnja se može javiti kao reakcija na gubitak iluzije koju smo stvoriliu vezi ostvarenja npr. zajedničkog života s tom osobom. Ljutnja se često javlja na osobe koje su nas napustile ili se može javiti premještanje ljutnje na druge osobe koje su nam u blizini dok je pravi objekt ljutnje izgubljen. Takva faza ljutnje nam zapravo omogućava da se oslobodimo negativnih emocija koje se normalno javljaju u takvim situacijama. Često je osim toga, lakše biti ljut nego tužan. Ova faza traje dulje od prethodne faze, obično nekoliko dana do nekoliko tjedana.

Faza 3: tugovanje
Kada se gubitak počinje prihvaćati, slijedi suočavanje s time da je on nepovratan. Tada se javlja osjećaj tuge koja traje dugo, ponekad ne prestaje, ovisno o samom gubitku. Faza tugovanja traje najduže, obično nekoliko mjeseci.
No, ova faza može predstavljati i ograničenje ili „kočnicu” u životima ljudi, jer dok smo u ovoj fazi zapravo ne napredujemo i ne nastavljamo sa životom, nego ostajemo u onom istom trenu gubitka zbog kojeg smo i ušli u fazu žalovanja.

Faza 4: restrukturiranje
Ovo je posljednja faza žalovanja i u njoj dolazi do restrukturiranja života osobe vezano uz doživljeni gubitak. Gubitak se počinje prihvaćati, a život se nastavlja s njime. Osoba proživljava različite emocije – krivnju, olakšanje, prihvaćanje. Krivnja je često vezana uz to da se počinjemo navikavati na novonastalu situaciju, da se ponovo možemo veseliti nekim stvarima i uživati u odnosima s drugim ljudima. Ova faza je nužna da bi se žalovanje moglo početi privoditi kraju te da se život može nastaviti uz promjene koje su se dogodile.

Osoba koja je doživjela gubitak može se zaustaviti u svakoj od navedenih faza, radi čega neće moći nastaviti prorađivati svoju tugu i gubitak. Ako dođe do takvog “zaustavljanja”, žalovanje neće moći završiti, a osoba kao da ostaje “zarobljena” u svom gubitku.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hormonski disbalans

Je li moguće da je jedan jajnik uvećan zbog hormonskog disbalansa?

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Ejakulacija

Zašto mi kasni menstruacija?

Bakar

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]