Žalovanje, 2. dio

Nakon gubitka voljene osobe često postoji želja za osamljivanjem i zatvaranje u sebe, no u procesu žalovanja važni su podrška obitelji, prijatelja, iskazivanje osjećaja.

Nakon gubitka voljene osobe često postoji želja za osamljivanjem i zatvaranje u sebe, no u procesu žalovanja važni su podrška obitelji, prijatelja, iskazivanje osjećaja u vezi gubitka te posjet grobu preminule osobe jer to predstavlja važan segment u prihvaćanju gubitka. Ponekad se ožalošćena osoba teško suočava s gubitkom pa odbija ikakvu utjehu ili i sama želi umrijeti. U takvim je slučajevima potražiti stručnu pomoć. Važno je također prihvatiti da usprkos velikom i bolnom gubitku te velikoj promjeni koja slijedi ožalošćena osoba postupno treba i ima pravo nastaviti sa životom koji može biti kvalitetan i ispunjen.

Smatra se da među najteže stresove spada gubitak životnog partnera. U kardiologiji je poznat «sindrom slomljenog srca» (Takotsubo sindrom) koji po svojim simptomima nalikuje infarktu, a čak u 80% slučajeva povezan je s jakim emocionalnim stresom kao što je gubitak važne osobe. Navedeni sindrom ukazuje na iznimnu povezanost psihološkog i tjelesnog, čime se danas sve više bavi područje psihokardiologije.

Nakon prvog šoka i ponekad negiranja situacije, osobu obično preplavi velika tuga, osjećaj usamljenosti i tjeskoba. Kako su te sve te emocije vrlo intenzivne i osoba ponekad ima osjećaj da sve to ne može izdržati, događa se da se sve te emocije javljaju «u valovima». Način nošenja s bolom je vrlo individualan te varira u rasponu od izbjegavanja svega (mjesta, osoba, situacija) što podsjeća na izgubljenu osobu do toga da se osoba pretjerano veže za osobe ili mjesta koje ju podsjećaju na tu osobu. U tom su periodu važni razgovori, iskazivanje emocija te sve druge reakcije ili aktivnosti koje osoba u tom trenutku osjeća jer time se osjećaji postupno normaliziraju, smanjuje se njihov ranije gotovo nepodnošljiv intenzitet i značajno pridonose procesu prebolijevanja. Unutar obitelji važno je međusobno dijeljenje i iskazivanje emocija, umjesto da se svaki član zatvori u svoju bol i izolira od ostalih članova obitelji.

U fazi ljutnje ili bijega radi mogućih ozbiljnih posljedica posebnu pozornost treba obratiti na neprihvatljiva ponašanja koja uključuju pretjeranu konzumaciju alkohola, razne druge ovisnosti ili izražavanje agresije prema sebi ili drugima.

Također posebnu pažnju treba obratiti na djecu jer je njihova tuga i poimanje smrti i gubitka složenije, tim više što odrasli imaju mogućnost dobivanja podrške od svojih prijatelja i bliskih osoba, dok djeci utjehu obično pružaju samo roditelji. Važno je djecu ne izdvajati od ostalih tugujućih članova obitelji već im omogućiti da s ostalim članovima podijele bol i tugu radi gubitka.

Svaku fazu žalovanja važno je proći i prebroditi jer bez toga nije moguća iznimno važna faza koja uključuje privikavanje na gubitak što konačno dovodi do prihvaćanja samog gubitka. U tom periodu također dolazi do formiranja odluke da će se osoba okrenuti budućnosti i nastaviti sa životom. Ta odluka može biti iznimno teška jer ju često prati osjećaj krivnje da će se iznevjeriti osoba koju smo izgubili. No, nakon prolaska kroz sve faze žalovanja važno je početi s preuređivanjem života i životnog prostora, što uključuje i prestanak čuvanja stvari osobe koju smo izgubili i ponavljanje nekih rituala jer na taj način tuga ne može prestati već ju stalno iznova potičemo. Žalovanje je proces koji može biti dugotrajan, no prolaskom kroz opisane faze postupno dolazi i do njegovog završetka. Ako se ožalošćena osoba zaustavi u nekoj od ranije opisanih faza žalovanja, potrebna je stručna pomoć jer upravo intenzivne i preplavljuće emocije koje se javljaju vezano uz gubitak dovode do osjećaja nemoći, gubitka snage i nemogućnosti da si osoba sama pomogne i iziđe iz kruga nezavršenog žalovanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]