Izvantjelesno razbijanje mokraćnih kamenaca – „ESWL“

ESWL (engl., Extracorporal Shock Wawe Lithotripsy) je daleko najčešća metoda razbijanja kamenaca u bubregu i mokraćovodu. Metoda je, kao i mnoge druge koje se danas koriste u medicini, otkrivena tijekom nekih vojnih istraživanja na avionima. Slično tome, i ultrazvuk je otkriven u vojne svrhe sa ciljem detekcije podmornica pa je tek kasnije svoju primjenu našao i u medicini.

    ESWL (engl., Extracorporal Shock Wawe Lithotripsy) je daleko najčešća metoda razbijanja kamenaca u bubregu i mokraćovodu. Metoda je, kao i mnoge druge koje se danas koriste u medicini, otkrivena tijekom nekih vojnih istraživanja na avionima. Slično tome, i ultrazvuk je otkriven u vojne svrhe sa ciljem detekcije podmornica pa je tek kasnije svoju primjenu našao i u medicini. Prvi tragovi otkrivanja fizikalnog fenomena vode na kraj 50-tih godina prošlog stoljeća da bi se šok-valovi koristili za razbijanje mokraćnih kamenaca po prvi put 1980., a medicinska aparatura i oprema u komercijalnoj upotrebi su od 1984. godine.

    Često ćete čuti da ljudi govore „bio sam na ultrazvučnom mrvljenju kamenca“. Ultrazvuk i ESWL zapravo imaju vrlo malo toga zajedničkog. Shock-wave je, zapravo, akustični val drugačijih fizikalnih svojstava od uobičajenog čujnog akustičkog vala. Njega generira ESWL aparat elektromagnetskim, elektrohidaruličkim ili piezoelektričnim mehanizmom. Širenjem takvog vala kroz tijelo, na samoj granici različitih gustoća (granica između tekućine i  površine kamena) dolazi do različitih fizikalnih fenomena širenja energije. Takvo širenje fokusirane energije vala uz ponavljanje „udaraca“ djeluje na kamen destruirajuće i usitnjava ga u manje fragmente.

     Koji i kakav kamen te u kojih bolesnika se može na ovaj način mrviti? Mnogo faktora određuje odgovor na ovo pitanje! Faktori samog kamena su njegova veličina (idealno do 2 cm), tvrdoća (moguće odrediti samo CT-snimanjem i mjerenjem gustoće), oblik , debljina, sastav … Nužno je, na primjer, da kamen bude vidljiv na Röntgen aparatu (što nije slučaj s kamencima sastavljenim od kristala mokraćne kiseline – tzv. uratna litijaza) budući da se RTG-om kontrolira pozicija kamena (drugim riječima – „nišani“) i fokusira distribucija energije najvećeg broja udaraca točno u kamen. Faktori građe kanalnog sustava bubrega znatno utječu na odabir ili odbacivanje ove metode litotripsije (mrvljenja kamenaca) jer nakon uspješnog mrvljenja tek treba sitne fragmente izmokriti, a to je realno očekivati jedino ako je kanalni sustav bubrega tako građen da je put izmokravanju slobodan. O građi kanalnog sustava nam govori intravenska urografija koju je svakako potrebno učiniti prije donošenja odluke o ESWL. Često u praksi to, nažalost, nije tako. Načelno, sve do sada napisano možemo sažeti u jednu okvirnu rečenicu: “ Može se pokušati razbijati svaki vidljiv kamen koji se može naknadno izmokriti.“ Nadalje, faktori od strane samog bolesnika  koji se odnose na njegovu tjelesnu građu, druge prateće bolesti te lijekove koje uzima, prisustvo ili odsustvo mokraćne infekcije, itd. značajno utječu na indiciranje ove metode liječenja kamenaca, pa katkad predstavljaju i kontraindikaciju za provođenje ESWL.

     ESWL svakako spada u minimalno-invazivne metode liječenja kamenaca s velikim brojem prednosti i malobrojnim nedostacima, naravno, uz ispravnu indikaciju. Ipak, kao niti jedna djelotvorna metoda, ni ESWL nije lišen mogućih komplikacija. Ovdje treba spomenuti bol prilikom samog zahvata koja nije svima jednako podnošljiva unatoč primjeni analgezije. Nerijetko se nakon zahvata može pojaviti sukrvav urin pa sve do ozbiljnijeg krvarenja. Isto tako može nastati i prava bubrežna kolika. Bude li ESWL tretman vrlo uspješan pa se fragmenti smrvljenog kamena odjednom spuste u mokraćovod nastat će opstrukcija (začepljenje) s posljedičnim bolovima, a moguće i temperaturom. Moguć je i nastanak septičnog stanja. Jedna od ozbiljnih komplikacija, koja se viđa tek u 0,5-1% tretiranih bolesnika, je ozljeda bubrega i nastanak hematoma u njegovoj neposrednoj okolini (tzv. perirenalni hematom) što tek iznimno rijetko iziskuje klasično „otvoreno“ kirurško liječenje.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Urologija

Neplodnost zbog varikokele

Varikokela je dobro poznato stanje i često viđen poremećaj venske drenaže, gotovo redovito, lijevog testisa. Radi se o proširenju venskog spleta (lat. – plexus pampiniformis) neposredno iznad lijevog testisa, a to proširenje može varirati svojim ekstenzitetom od subkliničke, samo ultrazvučno vidljive varikokele, do jasno vidljivog proširenja rečenog venskog spleta koje palpacijom podsjeća, i redovito se […]

Urologija

Dvostruki mokraćovod

Ovdje govorimo o jednoj anomaliji koja, kao i sve ostale anomalije, nastaje tijekom embrionalnog i fetalnog razvoja ploda. Ne radi se o stečenom već o prirođenom stanju koje postoji, kao takvo, već pri porodu djeteta. Čitav spektar anomalija može postojati od kojih su neke gotovo zanemarive preko onih koje zahtijevaju ozbiljnije kirurške korekcije do onih […]

Urologija

Što su to sjemeni mjehurići?

Postoje tako organi koji su velikoj većini prosječnog pučanstva potpuno nepoznati. Nikad nisu za njih ni čuli, ne znaju da postoje, a još manje čemu služe, jer svaki organ u tijelu ima svoju funkciju (bila ona nama poznata ili ne). Biološki luksuz ne postoji. Tako smo svi čuli za štitnu žlijezdu (tzv. štitnjača ili lat. […]

Urologija

Hoće li mi rana na penisu normalno zacijeliti ili trebam otići liječniku?

Urologija

Bolan testis – molim Vaše stručno mišljenje

Urologija

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Urologija

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Ovdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Urologija

Nadbubrežne žlijezde

Kirurške bolesti nadbubrežnih žlijezda također su uključene u kirurški interes urologije. Radi se o parnim endokrinim žlijezdama (žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem) koje su smještene uz sam gornji pol oba bubrega. Nazivamo ih još i suprarenalnim (doslovno – nadbubrežnim), ali i adrenalnim (u slobodnijem prijevodu – „onaj koji je uz bubreg“). Lijeva žlijezda je više priljubljena […]