Izvantjelesno razbijanje mokraćnih kamenaca – „ESWL“

ESWL (engl., Extracorporal Shock Wawe Lithotripsy) je daleko najčešća metoda razbijanja kamenaca u bubregu i mokraćovodu. Metoda je, kao i mnoge druge koje se danas koriste u medicini, otkrivena tijekom nekih vojnih istraživanja na avionima. Slično tome, i ultrazvuk je otkriven u vojne svrhe sa ciljem detekcije podmornica pa je tek kasnije svoju primjenu našao i u medicini.

    ESWL (engl., Extracorporal Shock Wawe Lithotripsy) je daleko najčešća metoda razbijanja kamenaca u bubregu i mokraćovodu. Metoda je, kao i mnoge druge koje se danas koriste u medicini, otkrivena tijekom nekih vojnih istraživanja na avionima. Slično tome, i ultrazvuk je otkriven u vojne svrhe sa ciljem detekcije podmornica pa je tek kasnije svoju primjenu našao i u medicini. Prvi tragovi otkrivanja fizikalnog fenomena vode na kraj 50-tih godina prošlog stoljeća da bi se šok-valovi koristili za razbijanje mokraćnih kamenaca po prvi put 1980., a medicinska aparatura i oprema u komercijalnoj upotrebi su od 1984. godine.

    Često ćete čuti da ljudi govore „bio sam na ultrazvučnom mrvljenju kamenca“. Ultrazvuk i ESWL zapravo imaju vrlo malo toga zajedničkog. Shock-wave je, zapravo, akustični val drugačijih fizikalnih svojstava od uobičajenog čujnog akustičkog vala. Njega generira ESWL aparat elektromagnetskim, elektrohidaruličkim ili piezoelektričnim mehanizmom. Širenjem takvog vala kroz tijelo, na samoj granici različitih gustoća (granica između tekućine i  površine kamena) dolazi do različitih fizikalnih fenomena širenja energije. Takvo širenje fokusirane energije vala uz ponavljanje „udaraca“ djeluje na kamen destruirajuće i usitnjava ga u manje fragmente.

     Koji i kakav kamen te u kojih bolesnika se može na ovaj način mrviti? Mnogo faktora određuje odgovor na ovo pitanje! Faktori samog kamena su njegova veličina (idealno do 2 cm), tvrdoća (moguće odrediti samo CT-snimanjem i mjerenjem gustoće), oblik , debljina, sastav … Nužno je, na primjer, da kamen bude vidljiv na Röntgen aparatu (što nije slučaj s kamencima sastavljenim od kristala mokraćne kiseline – tzv. uratna litijaza) budući da se RTG-om kontrolira pozicija kamena (drugim riječima – „nišani“) i fokusira distribucija energije najvećeg broja udaraca točno u kamen. Faktori građe kanalnog sustava bubrega znatno utječu na odabir ili odbacivanje ove metode litotripsije (mrvljenja kamenaca) jer nakon uspješnog mrvljenja tek treba sitne fragmente izmokriti, a to je realno očekivati jedino ako je kanalni sustav bubrega tako građen da je put izmokravanju slobodan. O građi kanalnog sustava nam govori intravenska urografija koju je svakako potrebno učiniti prije donošenja odluke o ESWL. Često u praksi to, nažalost, nije tako. Načelno, sve do sada napisano možemo sažeti u jednu okvirnu rečenicu: “ Može se pokušati razbijati svaki vidljiv kamen koji se može naknadno izmokriti.“ Nadalje, faktori od strane samog bolesnika  koji se odnose na njegovu tjelesnu građu, druge prateće bolesti te lijekove koje uzima, prisustvo ili odsustvo mokraćne infekcije, itd. značajno utječu na indiciranje ove metode liječenja kamenaca, pa katkad predstavljaju i kontraindikaciju za provođenje ESWL.

     ESWL svakako spada u minimalno-invazivne metode liječenja kamenaca s velikim brojem prednosti i malobrojnim nedostacima, naravno, uz ispravnu indikaciju. Ipak, kao niti jedna djelotvorna metoda, ni ESWL nije lišen mogućih komplikacija. Ovdje treba spomenuti bol prilikom samog zahvata koja nije svima jednako podnošljiva unatoč primjeni analgezije. Nerijetko se nakon zahvata može pojaviti sukrvav urin pa sve do ozbiljnijeg krvarenja. Isto tako može nastati i prava bubrežna kolika. Bude li ESWL tretman vrlo uspješan pa se fragmenti smrvljenog kamena odjednom spuste u mokraćovod nastat će opstrukcija (začepljenje) s posljedičnim bolovima, a moguće i temperaturom. Moguć je i nastanak septičnog stanja. Jedna od ozbiljnih komplikacija, koja se viđa tek u 0,5-1% tretiranih bolesnika, je ozljeda bubrega i nastanak hematoma u njegovoj neposrednoj okolini (tzv. perirenalni hematom) što tek iznimno rijetko iziskuje klasično „otvoreno“ kirurško liječenje.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Urologija

Crvenilo na penisu prilikom ejakulacije – molim mišljenje

Urologija

Oteklina skrotuma

Skrotum (mošnja) je kožna vreća unutar koje su smješteni testisi, a podijeljena je vezivnom pregradom – lat., septum scroti – na lijevi i desni hemiskortum. Tako je svaki testis smješten unutar svoje polovice skrotuma. Testisi su obavijeni ovojnicom (lat., tunica vaginalis) koja ima dva lista. Jedan omata sam testis, a drugi (kao izvrnuti prst rukavice) […]

Urologija

Potkovasti bubreg

Potkovasti bubreg (lat., ren arcuatus) je naziv za jednu od mogućih embrionalnih anomalija fuzije dvije, inače, razdvojene bubrežne mase odnosno dva bubrega. Drugim riječima, rano u fetalnom razdoblju (između četvrtog i osmog tjedna) dolazi do spajanja dvije bubrežne osnove. Tako nastaje potkovasti bubreg gdje dva bubrega čine jednu cjelinu koja je srasla donjim polovima bubrega […]

Urologija

Apsces bubrega

Kad govorimo o apscesu bubrega (lat., – abscessus renis) pričamo o vrsti gnojne upale bubrega koja je obično dobro ograničena, a veličina joj može varirati. Ona može nastati iz samog bubrega ili se u njega proširiti iz okolnog tkiva organa koji su zahvaćeni gnojnim oblikom upale. U svakom slučaju radi se o kompliciranoj infekciji urotrakta. […]

Urologija

Urinokultura ili bakteriološka analiza urina

Dijagnostika mokraćnih infekcija može uključivati različite oblike postupaka – od bazične anamneze i kliničkog pregleda – nadalje. Urinokultura ja zapravo kolokvijalni, i najčeše upotrebljavani, naziv mikrobiološku analizu urina sa ciljem bakteriološke dijagnostike mokraćne (urinarne) infekcije. Još se može upotrebljavati i naziv bakteriološka obrada urina odnosno kauzalna dijagnostika urinarne infekcije. Sličan naziv – koprokultura – koristi […]

Urologija

Blagdanska retencija urina

Već ranije je bilo riječi na ovim stranicama o tome što je retencija urina. Ponovimo! Retencija urina označava nemogućnost potpunog pražnjenja mjehura (tzv. inkompletna retencija) ili pak potpunu nemogućnost mokrenja (kompletna retencija). Pod pojmom „kompletna“ podrazumijevamo da, čak i nakon nekakvog mokrenja, u mokraćnom mjehuru ostaje volumen urina koji zapravo čini njegov pun kapacitet (400-500 […]

Urologija

Je li kapanje urina minutu nakon uriniranja simptom neke bolesti?

Urologija

Turberkuloza gornjeg mokraćnog sustava

Kad govorimo o gornjem mokraćnom sustavu mislimo na bubreg i ureter (mokraćovod). Robert Koch je 1882. godine otkrio uzročnika tuberkuloze (Mycobacterium tuberculosis) i opisao patogenezu (nastanak) bolesti. Kasnije se uočilo kako tuberkuloza ne napada nužno samo pluća pa se otkrila i tuberkuloza crijeva, ali i genitourinarna tuberkuloza, a taj je izraz upotrijebljen prvi puta tek […]