Mučnina, vrtoglavica, bolovi u vratu i jaka glavobolja na mahove

Poštovani,

prije nešto manje od 3 tjedna dogodila mi se nezgoda pri kojoj sam previše istegnula vrat u iza te se čuo zvuk pucanja u vratu. Otišla sam na hitnu gdje se ustanovilo da nema prijeloma te su mi dali Shanzov ovratnik koji sam nosila naredna 3 dana. Nakon toga je sve manje-više bilo u redu uz povremenu bol pri nekim pokretima. Prije tjedan dana probudila me žgaravica praćena jakom vrtoglavicom, tenzijom u glavi koja dođe na mahove, pogotovo u lezećem položaju, plitkim disanjem i pucketanjem u ušima. Mislila sam da je od stresa/žgaravice ili slično, no nije prolazilo. Otišla sam doktorici opće prakse, koja je rekla da nemam ni upalu grla ni uha te da je moguće da su mi se vratne krvne žile pričepile kao posljedica ozljede vrata. Radila je još pregled ravnoteže, provjerila disanje i snagu u rukama.

Od posjeta doktoru prošla su 4 dana, no simptome i dalje imam noću i ujutro, manje preko dana i kad se krećem.

Zanima me koje pretrage bi mogla napraviti da provjerim točno što mi je te što bi uopće moglo biti u pitanju.

Hvala i lp

4.12.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Navedene poteškoće vjerojatno su uzrokovane istegnućem mišića i tetiva vrata. Trebali bi obaviti pregled kod liječnika specijaliste fizijatra, koji će nakon pregleda prepuručiti dijagnostičku obradu. Nakon toga će se ustanoviti o kakvoj se ozljedi radi i koje su terapijske mogućnosti u Vašem slučaju. Žgaravica i vrtoglavice i pritisak u glavi možda nisu uzrokovane istegnućem vrata.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]