Arterijski tlak – varijacije

Pozdrav
Molila bih Vas mišljenje… općenito primarna hipertenzija, visoki kolesterol 7,5, LDL 4,6…sinusna tahikardija, česte aritmije, bol u prsima, abnormalni otkucaji srca… neurološki jake glavobolje…mijenjana 7 puta terapija, sad Nebilit 5 mg..prije deset mjeseci nakon laporoskopske operacije totalne kolektomije, na obje ruke kraj zapešća dva ugruska koji su nestali prije 2 mjeseca..od onda tlak bez terapije preniski, povremeno srcani ili puls previsoki..dispneja, astma i povremeno nekoliko puta dnevno zapeće me ispod lijevog rebra prema lijevoj strani grudi pa prema sredini prsa…srce jače počinje lupati, osjećaj kao da pliva, hvatam dah,teze dišem a bol ne prestaje …zanima me da li je normalno da od tlaka 180 130 115 bez terapije tlak se dva mjeseca snizio na 98 55 60? Loše mi je bilo sa previsokim tlakom, sad mi je loše sa preniskom tlakom..brine me i taj povremeni osjećaj kad me zapeće oko srčanog mišića
Hvala
Lp

28.10.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Ukoliko je odstranjeno cijelo debelo crijevo, radi se o velikoj operaciji. Ne znam da li ste i koliko izgubili na tjelesnoj težini. Svakako da u takvim slučajevima može doći i do znatnog pada arterijskog tlaka. Budući osjećate bol u grudima, zaduhu, lupanje srca, treba učiniti UZV srca, EKG, te određene laboratorijske pretrage, ali sve to će odrediti kardiolog nakon pregleda. Kardiolog će i odrediti adekvatnu terapiju u cilju srčanožilne prevencije. Ukoliko ste imali trombozu vena, vjerujem da ste dobivali antikoagulantnu terapiju koja ujedno štiti i od drugih tromboembolijskih događaja.

Lijepi pozdrav

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antihipertenzivna terapija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 2. dio

Arterijsku hipertenziju treba liječiti u svakoj životnoj dobi s ciljem redukcije kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Kod postavljanja dijagnoze arterijske hipertenzije u starijoj životnoj dobi arterijski tlak treba biti povećan u tri uzastopna mjerenja prilikom dvije posjete liječniku. Prilikom tih mjerenja arterijski tlak treba mjeriti u sjedećem i uspravnom položaju ukoliko je to moguće. Također je […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 1. dio

Prevalencija arterijske hipertenzije u svijetu je u porastu, kao i porast broja starijeg stanovništva. Starenjem se povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije kao posljedica strukturnih i funkcionalnih promjena arterija. Te promjene na stijenkama arterija dovode do porasta osobito sistoličkog tlaka, a dijastolički tlak se može sniziti. To uzrokuje porast tlaka pulsa, a on dodatno ubrzava proces […]

Arterijski tlak

Arterijski tlak – moram li na pregled?

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 1. dio

Europsko kardiološko društvo je krajem prošle godine objavilo dokument: Sex Differences in Arterial Hypertension: Key Points (Spolne razlike u arterijskoj hipertenziji: ključne točke) u kojem se obrađuju spolne razlike u patofiziologiji i terapiji arterijske hipertenzije. Autori u tom tekstu ističu da je arterijska hipertenzija, a osobito povišen sistolički arterijski tlak i dalje glavni čimbenik rizika […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?