Dijagnosticiran mi je prolaps mitralne valvule. Uzimam terapiju, ali imam opet problem sa srcem, lupa mi i nemam zraka. Je li možda razlog terapija koju uzimam?

Poštovanje,
Rođena sam 1955g.U 32.g života kardiolog mi je dijagnosticirao prolapse valvule mitralis i propisao mi Propranolol 40 mg 2×1 dnevno.Išla sam redovno na kontrolu ali bila su dva poznatija liječnika na UKC Tuzla .Jedan je radio sa UZ drugi sa ehikardiogramom te se nisu mogli usaglasiti oko dijagnoze.Postoji neki klik ali nije dovoljno izražen da bi se nazvao prolaps mitralnog zaliska.U ratu je nažalost,jedan ljekar umro a drugi otišao iz Tuzle zbog rata Oosljednji put sam bila kod kardiologa u ratu.Rejka sam mu da mi sve lupa,i da mi to stvara problem s disanjem.Vječito mi fali kisika.Uradio je UZ srca rekao da postoji taj klik i da mi je srce malo uvećano .To je bilo 2994.Nisan više išla jardiologu na kontrolu ali sam redovno pila propranolol.Ove godine sam operisala tumor na kičmi.Ostala sam nepokretna,izgubila pamćenje od prije operacije do 15/6. ove godine Ored operaciju išla sam internisti na prikupljanje potrebnih mišljenja.Doktoruca mi je rekla da imam visok pritisak (160/100) i rekla mi da pijem prenesu.Napominjem da mi je pritisak uvijek bio 120/80.Uz terapiju oropranololom nisam osjećala nikakve smetnje Nisam joj rekla za prolaps i da pijem Propranolol.Zbig stanja u kakvom sam bila poslije operacije nisam ni znala ništa,bila sam ,kažu,skroz nezainteresirana,konfuzna.Nekako sam saznala da mi daju od lijekova i propranolol i hipresin .Sad opet imam problema sa srcem,lupa mi i nemam zraka.Šra bi moglo biti uzrok tome.Jesu li ta dva lijeka kontraindikativna jedan drugom.Molim vaše mišljenje?

19.9.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Hypressin i Prenessa su isti lijekovi, odnosno radi se o lijeku koji se zove perindopril i spada u skupinu ACE inhibitora. Koristi se za liječenje arterijske hipertenzije.

Propranolol je lijek koji spada u skupinu beta blokatora. Možete uzimati i propranolol i perindopril. Ukoliko imate osjećaj lupanja srca i nedostatka zraka, javite se internisti jer ćete vjerojatno trebati ponoviti neke pretrage i korigirat će vam terapiju (propranolol već dugo uzimate i vjerojatno će vam zamijeniti taj lijek za neki drugi iz iste skupine). Tegobe se mogu javiti zbog nepravilnog srčanog ritma i nereguliranog arterijskog tlaka (kontrolirajte redovito arterijski tlak). Svakako prekontrolirajte krvnu sliku, hormone štitnjače. Kad odete na kontrolu kod interniste ili kardiologa, ponesite sa sobom oba lijeka i dosadašnju medicinsku dokumentaciju kako bi liječnik točno znao od čega se liječite, koje lijekove uzimate i u kojim dozama.

Lijepi pozdrav

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – koji je uzrok tome?

Antihipertenzivna terapija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 2. dio

Arterijsku hipertenziju treba liječiti u svakoj životnoj dobi s ciljem redukcije kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Kod postavljanja dijagnoze arterijske hipertenzije u starijoj životnoj dobi arterijski tlak treba biti povećan u tri uzastopna mjerenja prilikom dvije posjete liječniku. Prilikom tih mjerenja arterijski tlak treba mjeriti u sjedećem i uspravnom položaju ukoliko je to moguće. Također je […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 1. dio

Prevalencija arterijske hipertenzije u svijetu je u porastu, kao i porast broja starijeg stanovništva. Starenjem se povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije kao posljedica strukturnih i funkcionalnih promjena arterija. Te promjene na stijenkama arterija dovode do porasta osobito sistoličkog tlaka, a dijastolički tlak se može sniziti. To uzrokuje porast tlaka pulsa, a on dodatno ubrzava proces […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]