Ekstasistole VES i nagla srčana smrt

Poštovani,

Pročitala sam članak na vašoj stranici o ventrikularnim ekstrasistolama i nagloj srčanoj smrti kod sportaša. Bit ću iskrena uplašila sam se, te zapitala oko nekih stvari.
Prošle godine obavila sam kardiološki pregled (3 x uzv srca i 3 x holter EKG). UZV srca skroz uredan, strukturno i zdravo srce, rtg srca i pluća uredno, tlak mi se kreće 110/70 nekad i manji u mirovanju. U obitelji nemam teških srčanih bolesti i iznenadnih smrti. Normalne sam težine.
Nalazi holtera:
12.02.2019.. SVES: 26 VES: 137
12.09.2019. SVES: 3 VES: 220
24.02.2020. SVES: 0 VES: 111, 1 par

Ergometrija mi je uredna, tako je barem rekla i napisala kardiologica, no vidim da iz tog test opterećenja sam isto imala 1 par.
Na holteru i na ergometriji uopće nisam osjetila par.
Kardiolog mi je rekao da ne brinem zbog parova, da nisu opasni, te da ne volite kada ih je više od 5,6 jer može doći do VT.
Na svakom holteru mi je min.puls 52, a max. oko 165 (da napomenem, imam vrlo lošu kondiciju, otkako sam dobila ekstasistole, bojim se baviti sa težim aktivnostima i sportom. – zato me i članak uplašio). Vrijedi li ovo samo za sportaše (pošto oni ipak imaju intenzivne vježbe?)
Koja je mogućnost da kod mene dođe do nagle srčane smrti sa ovim nalazima? Htjela bi se početi baviti sportom i steći kondiciju. Pogotovo bi htjela početi navečer trčati, no jako me strah.
Kardiolog se našalio i rekao da zaboravim na kardiologe do menopauze. Kontrola po potrebi. Nisam dobila nikakvu terapiju osim što mi je rekao da počnem uzimati magnezij koji pozitivno djeluje na preskakanje srca. Imam dane kada ne osjetim VES, imam dane gdje ih povremeno osjetim, no ima dana gdje ih jako učestalo osjetim (najčešće PMS i 2-3 dana prije menstruacije.) Kardiolog je rekao da je bitno da je srce zdravo i da su VES vegetativne geneze. Nažalost ni taj razgovor sa kardiologom me nije umirio, nemam snage više opet nositi holter i istraživati, samo bi htjela nastaviti sa normalnim životom, a ne da me VES zabrinjavaju i narušavaju kvalitetu života. I što mislite kada je razumno da ponovim holter? Ima li potrebe? Uskoro ću 27. godina i htjela bi se uskoro ostvariti kao majka, no opet me zabrinjavaju ti VES. Bojim se i trudnoće radi njih.
Hvala na odvojenom vremenu, ispričavam se na velikom tekstu, no htjela bi završiti agoniju oko tih VES, jer drugih problema nemam. Lp.

7.1.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Ne morate biti u strahu. S obzirom na vaše nalaze možete se baviti sportskim aktivnostima. U vašim nalazima treba vidjeti da ll su VES češće kod psihofizičkih napora ili u mirovanju. Ukoliko su češće u naporu, vjerojatno su posljedica jače simpatičke aktivnosti vegetativnog sustava. Svakako krenite s umjerenim aktivnostima, te postepeno dozirajte opterećenja . Savjetovala bih vam ponoviti holter srca i ergometriju za godinu dana. U 2.fazi menstrualnog ciklusa, odn. prije menstruacije su ekstrasistole češće (povezano sa promjenama razine hormona). Važno je isključiti anemiju koja je kod mladih žena čest uzrok ekstrasistola, kao i bolest štitnjače.
Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bolest

Akutna bol kod djece: kako ju prepoznati i liječiti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Bol je važan simptom koji nam signalizira da se u organizmu događa bolest ili ozljeda. Obzirom da je bol osobno iskustvo, veliki je izazov prepoznavanje i procjena boli kod male djece koja još ne govore. Uzroci boli Prema Međunarodnom udruženju za proučavanje boli (International Association for the Study of Pain, IASP), bol je „neugodan osjetni […]

Bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Liječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Više od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. […]

UZV srca

MSCT koronarografija

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Šta znači početna ateroskleroza aorte?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

U zadnje vrijeme imam problem s disanjem – što mi se događa?