Magnezij

Poštovani.
Kardiolog mi je preporučio uzimanje magnezija 300 mg svakih 12 h zbog ekstrasistola. Možete li mi preporučiti neki kvalitetan magnezij koji bi pomogao oko ekstrasistola?
U zadnja 2 mjeseca sam probala magnezij u prahu koji ide pod jezik ali nisam primjetila poboljšanje plus od njega dobijem dijareju, tj. od većine magnezija. Dijareju ne dobijem jedino od Magnezija Twinlab 375 mg kojeg trenutno koristim. Razmišljala sam da uzmem Magnezij citrat, ne znam smijem li ga? Ima li kojih nuspojava za očekivati? Te sam na internetu našla podatak da je najbolji za srce neki Magnezij taurate? Molim vas za mišljenje. Nemam povišen tlak, normalan imam, češće i niži, ne uzimam nikakvu medikamentoznu terapiju. Inače kardiološki su svi nalazi uredni, osim što svakodnevno osjetim ekstasistole, nekad više nekada manje, na svim EKG holterima imam <200 VES/24 h. Rečeno mi je da se nema što liječiti, već da probam sa magnezijem! Ako
imate još koji savjet koji bi pomogao za ekstasistole bila bi vam zahvalna. Već se mučim s njima 2 godine, a pojavile su se usred jakih stresnih situacija i tako ostale kao ,,poklon,,. Inače ne pušim, ne pijem, ne pijem kavu, čaj doduše pijem, hormoni štitnjače su uredni, željezo zadnje vađenje 10. nisam baš fizički aktivna. Uskoro ću 27 godina. Malo jesam pod stresom/strahom jer mi stvaraju nelagodu, a kardiolog mi kaže da imam tu nesreću da baš svaku ekstrasistolu osjetim.
Hvala puno i lijep pozdrav.

4.2.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Pokušajte Magnezij naziva FORMAG (u ljekarnama) jer se dobro resorbira u stanicu.
Porazgovarajte o svim dilemama s vašim kardiologom jer ukoliko vas psihički opterećuju ekstrasistole koje osjećate, zamolite da vam privremeno da ciljanu terapiju kojom će se reducirati.
Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]