Bilo da se bavimo tjelesnom aktivnošću, radimo zahtjevan fizički posao ili samo sjedimo u uredu, samim procesom znojenja gubi se neophodna tekućina, ali i prijeko potrebni elektroliti poput natrija, kalija, magnezija, klorida.

Bilo da se bavimo tjelesnom aktivnošću, radimo zahtjevan fizički posao ili samo sjedimo u uredu ili negdje na suncu naše se tijelo izlučivanjem znoja hladi i brani od visokih temperatura. Samim procesom znojenja gubi se neophodna tekućina, ali i prijeko potrebni elektroliti poput natrija, kalija, magnezija, klorida i dr. Zajedno sa izgubljenom vodom nužno je nadoknaditi i  izlučene elektrolite budući da imaju višestruke zadaće u organizmu. Naime, oni sudjeluju u regulaciji acidobazne ravnoteže, održavanju volumena plazme i membranskog potencijala, u transportnim procesima i prijenosu živčanih impulsa. Ukoliko se ne uspostavi osjetljiva ravnoteža između vode i elektrolita organizam doživljava svojevrsni stres, a moguća posljedica su i ozbiljna zdravstvena stanja, pa čak i smrt.

U slučaju da je znojenje intenzivno, voda neće poslužiti kao najbolji izvor za nadoknadu izgubljenje tekućine. Naime, ona je po svojoj prirodi hipotonična što znači da ima osmolarnost manju od krvne plazme. Samim time voda se kratko zadržava u želudcu, brzo se izlučuje mokraćom te sa sobom povlači i dio mineralnih tvari iz organizma. Najbolji dokaz tome je stanje poznato kao „rudarski grč“ primjećeno kod rudara koji su nekoć žeđ od napornog rada gasili samom vodom. Time ne bi nadoknadili izlučene elektrolite što je rezultiralo ozbiljnim zdravstvenim problemima uz popratne grčeve mišića.

Izotonični napitci, s druge strane, imaju jednaku osmolarnost kao i krvna plazma zbog čega su idealni za brzu nadoknadu izgubljene tekućine. Osiguravaju neophodne elekrolite koji se gube znojenjem, a u pravilu sadrže i nešto ugljikohidrata čija je svrha brza opskrba energijom.

Primarna karakteristika vezana uz izotonične napitke je upravo njihova brzina nadoknade izgubljene tekućine te ubrzani oporavak od napora stoga i ne čudi da su glavni potrošači ovog proizvoda profesionalni sportaši izloženi dugotrajnim treninzima i natjecanjima. Sve je više i sportaša rekreativaca te mladih i fizički aktivnih ljudi koji posežu za njima što je izotonične napitke lansiralo u skupinu od deset najviše prodavanih prehrambenih proizvoda.

 Koriste li izotonični napitci  „običnim smrtnicima“?

Izotonični su napitci sastavni dio hidracije mnogih sportaša. Općenito je pravilo da se preporučuju kod sportskih napora koje traju dulje od 1 sat jer mogu poboljšati izvedbu sportaša. Za sportove koje traju manje od 1 sata smatraju se nepotrebnima. Jesu li onda izotonični napitci od koristi ostaloj populaciji? Donekle jesu.

Rekreativci koji su tjedno redovito tjelesno aktivni upotrebom izotoničnih napitaka postižu optimalnu ravnotežu tekućine bez opterećenja organizma. Isto tako osobe koje se iz bilo kojih razloga pojačano znoje mogu profitirati unosom izotoničnih napitaka. Ljeti, kada smo svi izloženi velikim vrućinama i više vremena provodimo na otvorenom, izotonični napitci se nameću kao vrlo dobar izbor. Osim što će nadoknaditi tekućinu i elektrolite izgubljene znojenjem, takovi proizvodi pružit će i prijeko potrebne osvježenje.

Izotonični vs. ostali napitci

Optimalna koncentracija ugljikohidrata u izotoničnim napitcima iznosi 6 – 8%. Veća koncentracija može izazvati abdominalne grčeve, mučninu i dijareju. Također, koncentracija elektrolita u njima je u skladu s tjelesnim tekućinama.  Zbog toga su izotonični napitci najbolji izbor kod aktivnosti koje uzrokuju dehidraciju.

Gazirani bezalkoholni napitci sadrže minimalnu količinu važnog elektrolita natrija, a zbog visoke koncentracije ugljikohidrata (oko 11 %) i kiselina svrstavaju se u hipertonične napitke. Hipertonični napitci imaju veću osmolarnost od krvne plazme zbog čega povećavaju izlučivanju tekućine, a samim time su nepovoljni za rehidraciju. U skupinu hipertoničnih napitaka ubrajamo i voćne sokove te sokove od povrća.

S druge strane, napitci poput mineralne vode, pitke prirodne vode i čajeva imaju manju osmolarnost od krvne plazme što ih svrstava u skupinu hipotoničnih napitaka. Takvi se napitci kratko zadržavaju u organizmu, izlučuju se mokraćom i sa sobom povlače i dio minerala.

Kokosova voda kao izotonični napitak

Brojne su studije pokazale kako kokosova voda ima sposobnost rehidracije aktivnih sportaša nakon 60 minuta dehidrirajuće tjelovježbe. To je svojstvo vrlo slično onome koje posjeduju izotonični napitci, a za njega su zaslužni kalcij, magnezij i kalij koje kokosova voda prirodno sadrži u obilju.

S obzirom da kokosova voda posjeduje izotonična svojstva i tu u potpunosti prirodnom obliku, bez potrebe dodavanja zaslađivača, za očekivati je da će njena popularnost među sportašima dodatno porasti.