Neugodan Pritisak U Grudima

Postovani doktore,

Imam 37 godina, teska sam 90 kg, nisam trudna, nisam pusac i ne koristim alkohol. U posljednje vrijeme osjecam neugodan osjecaj u centru grudi. Kao da me nesto pritisce. Ponekad osjecam kao da me duboko boli, i nekad ta bol prelazi ka sredini ledja. Jako mi je tesko lezati na ledjima: osjecam kao da mi srce lupa/tesko radi, kao da ne mogu dovoljno udahnuti zraka, a i pokrivac mi stvara dodatni neugodni pritisak. Jedina pozicija kad spavam a u kojoj mogu nekako disati je lijeva strana.
Nekad se budim sa ovim neugodnim pritiskom, i to zna trajati po cijeli dan.
Mislila sam da je u pitanju ankcioznost, ali ja se ne osjecam psihicki ankciozno. Takodje, mislila sam da je panika, ali ne osjecam poznati osjecaj straha prilikom disajnog problema. Pokusala sam duboko disanje, meditaciju, nastojim se kretati vise, ali nista mi ne pomaze. Takodje, pokusala sam protiv alergijske ljekove jer su mi predhodno rekli da moji sinusni problemi bi mogli biti povezani sa alergijom.

Prije nekoliko godina zavrsila sam u hitnoj jer nisam mogla disati 24 sata/3 dana uzastupno. Kad su mi slikali pluca, jedva sam osjecala da mogu i pola minute izdrzati podignutih ruku: toliku sam bol osjecala u cijelom grudnom kosu. Umorilo bi me nekoliko koraka, i oblivao me hladan znoj. U hitnoj su mi tad rekli da je u pitanju infekcija gornjih disajnih puteva, ali mi nisu nista dali vise osim kisika i pumpicu.
Pumpicu vise ne koristim jer su mi rekli da nemam astmu. Znam da mi je holesterol prilicno los. Bila sam pred dijabetisom, ali ne znam da li imam sad dijabetis.
Ne znam sta da radim: da li smatrate da bi moglo biti u pitanju srce, pluca ili infekcija?
Kasljem ima vec godina dana: kasalj je nekad suh nekad mokri. Inace imam ceste probleme sa sinusima. Nekad mi otice desni clanak na desnoj nozi. Ne znam da li to ima ikakve veze. Temperaturu nemam.

3.4.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Bol i pritisak u prisima mogu uzrokovati kardiovaskularne bolesti i bolesti dišnog sustava. Ponekad je teško utvrditi uzrok tih poteškoća bez određenih dijagnostičkih postupaka. Kako navodite bolesti dišnog sustava bilo bi dobro krenuti s dijagnostikom plućnih bolesti nakon pregleda kod pulmologa. U slučaju da se ne će ustanoviti uzrok tegoba tada će trebati učiniti kardiološke dijagnostičke pretrage (EKG, Holter EKG, ergometrija, UZV srca). Poželjno bi bilo smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu. Javite se svojem liječniku koji će Va uputiti na dijagnostičke pretrage.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

CT

Hemofilna artropatija – dijagnostika bolesti

Kompjutorizirana tomografija (CT) Kompjuterizirana tomografija vrlo je osjetljiva u otkrivanju promjena na kostima, ali ne može dati detaljne podatke o zahvaćenosti mekih tkiva, a zahtijeva veliku količinu zračenja bolesnika i zbog toga se ne koristi često u dijagnostici ove bolesti. Magnetska rezonancija (MR) Magnetska rezonancija omogućuje ranu procjenu zahvaćenosti mekih tkiva, koštanih cista i oštećenja […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

CT koronarografija