Neugodan Pritisak U Grudima

Postovani doktore,

Imam 37 godina, teska sam 90 kg, nisam trudna, nisam pusac i ne koristim alkohol. U posljednje vrijeme osjecam neugodan osjecaj u centru grudi. Kao da me nesto pritisce. Ponekad osjecam kao da me duboko boli, i nekad ta bol prelazi ka sredini ledja. Jako mi je tesko lezati na ledjima: osjecam kao da mi srce lupa/tesko radi, kao da ne mogu dovoljno udahnuti zraka, a i pokrivac mi stvara dodatni neugodni pritisak. Jedina pozicija kad spavam a u kojoj mogu nekako disati je lijeva strana.
Nekad se budim sa ovim neugodnim pritiskom, i to zna trajati po cijeli dan.
Mislila sam da je u pitanju ankcioznost, ali ja se ne osjecam psihicki ankciozno. Takodje, mislila sam da je panika, ali ne osjecam poznati osjecaj straha prilikom disajnog problema. Pokusala sam duboko disanje, meditaciju, nastojim se kretati vise, ali nista mi ne pomaze. Takodje, pokusala sam protiv alergijske ljekove jer su mi predhodno rekli da moji sinusni problemi bi mogli biti povezani sa alergijom.

Prije nekoliko godina zavrsila sam u hitnoj jer nisam mogla disati 24 sata/3 dana uzastupno. Kad su mi slikali pluca, jedva sam osjecala da mogu i pola minute izdrzati podignutih ruku: toliku sam bol osjecala u cijelom grudnom kosu. Umorilo bi me nekoliko koraka, i oblivao me hladan znoj. U hitnoj su mi tad rekli da je u pitanju infekcija gornjih disajnih puteva, ali mi nisu nista dali vise osim kisika i pumpicu.
Pumpicu vise ne koristim jer su mi rekli da nemam astmu. Znam da mi je holesterol prilicno los. Bila sam pred dijabetisom, ali ne znam da li imam sad dijabetis.
Ne znam sta da radim: da li smatrate da bi moglo biti u pitanju srce, pluca ili infekcija?
Kasljem ima vec godina dana: kasalj je nekad suh nekad mokri. Inace imam ceste probleme sa sinusima. Nekad mi otice desni clanak na desnoj nozi. Ne znam da li to ima ikakve veze. Temperaturu nemam.

3.4.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Bol i pritisak u prisima mogu uzrokovati kardiovaskularne bolesti i bolesti dišnog sustava. Ponekad je teško utvrditi uzrok tih poteškoća bez određenih dijagnostičkih postupaka. Kako navodite bolesti dišnog sustava bilo bi dobro krenuti s dijagnostikom plućnih bolesti nakon pregleda kod pulmologa. U slučaju da se ne će ustanoviti uzrok tegoba tada će trebati učiniti kardiološke dijagnostičke pretrage (EKG, Holter EKG, ergometrija, UZV srca). Poželjno bi bilo smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu. Javite se svojem liječniku koji će Va uputiti na dijagnostičke pretrage.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Na što ukazuje moj nalaz holtera?

EKG

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAkutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Koronarna angiografija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEvaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Hipertrofija stijenke lijeve srčane klijetke

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteHipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?