Povremeni preskoci srca – koje je Vaše mišljenje

Poštovani zensko sam i imam 31 godinu prije 3 godine sam prvi put osjetila preskakanje srca i nekoliko puta sam bila na pregledu holter,ekg,ultrazvuk,egrometrija sve je bilo uredu i receno mi je da imam anksiozni poremecaj .. Međutim unazad godinu dana moje stanje se pogoršalo i sve cesce osjetim preskakanje srca a neki put tako snazno lupi da mi se smuci tada se pojavi strah i bude mi jos gore imam osjecaj da cu se srusiti od straha.. Takodjer mi srce zna ubrzano kucati uz prisutan strah cak nekad i nakon jela mi zna ubrzano lupati i disem na skrge sto bi se reklo.. Jako me plase ti preskoci bez obzira sto su mi nekoliko puta rekli da ne brinem mene to jako plasi i u zadnje vrijeme mi se cesto to desava i bas tesko disem od straha i panike i stalno mislim na to i da cu umrijeti.. Kardiolog mi nije htjeo dati beta blokatore jer kaze da mi nisu potrebni i da bi mi to dodatno pogorsalo nacin zivota.. Receno mi je da pijem diazepam i da se javim psihijatru

22.5.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Povremeni preskoci srca mogu kod čovjeka izazvati strah ukoliko ne zna o čemu se radi, ali vama je rečeno da je sve u redu. Ukoliko vam je kardiolog objasnio da nemate srčanih aritmija i da nije nađeno srčane bolesti, poslušajte ga i javite se psihijatru jer je anksioznost  čest uzrok ubrzanog rada srca.  Obratite pozornost  i da li se preskoci srca javljaju više u 2.fazi menstrualnog ciklusa što je česta pojava kod mlađih žena zbog oscilacija spolnih hormona. Važno je i da se isključi slabokrvnost i poremećaj rada štitnjače.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]