Anksiozni poremećaji (DSM-5) – 9. dio

Posljednji u skupini anksioznih poremećaja prema DSM-5 klasifikaciji jest anksiozni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja…

Anksiozni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja

Posljednji u skupini anksioznih poremećaja prema DSM-5 klasifikaciji jest anksiozni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja, a da bi se postavila dijagnoza ovog poremećaja moraju biti zadovoljeni sljedeći dijagnostički kriteriji:

  1. panični napadi ili anksioznost dominiraju kliničkom slikom
  2. prisutni su dokazi iz anamneze, tjelesnog pregleda ili laboratorijskih nalaza da su smetnje direktna patofiziološka posljedica drugog zdravstvenog stanja
  3. ove se smetnje ne mogu bolje objasniti drugim psihičkim poremećajem
  4. ove se smetnje ne javljaju isključivo tijekom delirija
  5. ove smetnje uzrokuju klinički značajnu patnju ili oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim značajnim područjima funkcioniranja.

Glavna karakteristika ovog poremećaja jest anksioznost koja je klinički značajna, a čiji nastanak se na najbolji način može objasniti time da drugo zdravstveno stanje svojim fiziološkim djelovanjem dovodi do nastanka ovih smetnji. Navedeno se temelji na tjelesnom pregledu, anamnezi ili laboratorijskim pretragama. Važno je isključiti druge psihičke poremećaje koji bi mogli izazvati iste ili slične simptome kako bismo mogli znati da je upravo određeno zdravstveno stanje izazvalo pojavu ovih simptoma. Dakle, da bi se potvrdila dijagnoza ovog poremećaja potrebno je učiniti laboratorijske procjene i zdravstvene pretrage koje potvrđuje postojanje zdravstvenog stanja koje može izazvati anksioznost, a to zdravstveno stanje mora prethoditi pojavi anksioznosti.

Diferencijalno dijagnostički moramo isključiti delirij, mješovitu prezentaciju simptoma (npr. raspoloženje i anksioznost, anksiozni poremećaj prouzročen psihoaktivnom tvari ili lijekom, anksiozni poremećaj koji nije posljedica poznatog zdravstvenog stanja, anksiozni poremećaj zbog bolesti, poremećaj prilagodbe, simptome anksioznosti koji mogu biti vezani uz neki drugi psihički poremećaj (npr. shizofrenija, anoreksija nervoza) te drugi specificirani ili nespecificirani anksiozni poremećaj.

Veliki je broj zdravstvenih stanja u sklopu kojih se javlja anksioznost – neurološke bolesti (npr. neoplazme, epilepsije, vestibularna disfunkcija, encefalitis), kardiovaskularne bolesti (npr. kongestivno zatajenje srca, plućna embolija, aritmije), endokrine bolesti (npr. hipertiroidizam, feokromocitom, hipoglikemija, hiperadrenokortikolizam), respiratorne bolesti (npr. pneumonija, kronična opstruktivna plućna bolest, astma), metabolički poremećaji (npr. manjak vitamina B12, porfirija).

 Tijek ovog poremećaja slijedi tijek one tjelesne bolesti koja je zapravo primarni uzrok, odnosno koja se nalazi u podlozi. Kod starijih ljudi važno je uzeti u obzir da oni mogu kronične tjelesne bolesti, a anksiozni poremećaj može se razviti neovisno od toga.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anksioznost

Ubrzan srčani ritam – je li to zbog anksioznosti?

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Anksioznost

Uloga igre u razvoju djeteta – 2. dio

Prema Winnicottu anksioznost često predstavlja važan, a ponekad i neizostavni čimbenik u igri djeteta. Prekomjerna anksioznost vodi u kompulzivnu igru, repetitivnu igru ili pretjerano traženje zadovoljstva koji se pronalazi u igri, no ako je anksioznost prevelika, igra se raspada u čisto traženje olakšanja. Isti autor ističe postojanje potencijalnog prostora između bebe i majke u kojem […]

Anksioznost

Postkomocijski sindrom

Odnosi se simptome koji zaostaju nakon potresa mozga kroz više od šest tjedana. Većina simptoma potresa mozga povući će se unutar otprilike dva tjedna. U slučajevima kada simptomi traju dulje od jednog ili dva mjeseca postavlja se dijagnoza postkomocijskog sindroma. Simptomi koji se javljaju su glavobolja, vrtoglavica i problemi s koncentracijom i pamćenjem. Tegobe mogu […]

Anksioznost

Mutipla skleroza i psihički poremećaji – 2. dio

Anksiozni poremećaji javljaju se kod 13% do 31.7% oboljelih, a anksiozni simptomi kod njih 26% do 63.4% (odnosno, oko tri puta češće nego u općoj populaciji).

Anksiozni poremećaj

Imam strah i loše se osjećam kada je velik broj ljudi oko mene. Koji je naziv tog poremećaja i kako se toga riješiti?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]