Anksiozni poremećaji – 1. dio

Nova DSM-5 klasifikacija (Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje) Američke psihijatrijske udruge donosi nam pregled anksioznih poremećaja…

Nova DSM-5 klasifikacija (Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje) Američke psihijatrijske udruge donosi nam pregled anksioznih poremećaja koji se donekle razlikuje od prethodne DSM-IV klasifikacije. Ovdje ću dati pregled anksioznih poremećaja prema DSM-5 klasifikaciji s karakteristikama koje su tipične za svaki od uključenih poremećaja unutar ove dijagnostičke kategorije. 

Zajedničke karakteristike ovih poremećaja su pretjerani strah, tjeskoba i posljedični poremećaji ponašanja. Postoji razlike, ali i preklapanja između straha i anksioznosti. Kod straha je prisutan emocionalni odgovor na stvarnu ili percipiranu predstojeću opasnost, a anksioznost predstavlja anticipaciju buduće opasnosti. Kao najizrazitija i prepoznatljiva reakcija odgovora na strah su panični napadi, no oni se javljaju kod velikog broja drugih psihičkih poremećaja, a ne samo kod anksioznih poremećaja.

Tijekom života anksioznost se javlja u sklopu normalnih razvojnih strahova ili kao reakcija na određene životne situacije ili promjene, no za razliku od toga anksiozni poremećaji se razlikuju po svojoj izraženosti ili duljem trajanju. No, da li se radi o pretjeranom strahu ili anksioznosti, procijeniti će kliničar, jer će se samoj osobi koja pati od tog poremećaja navedeni osjećaji svakako doimati prekomjerni i preplavljujući.

Prvi poremećaj u ovoj dijagnostičkoj kategoriji je separacijski anksiozni poremećaj. Njega karakterizira ustrašenost ili anksioznost zbog separacije od osoba kojima je privržena do mjere koji je neprimjeren razvoju te osobe. Taj strah ili anksioznost su prisutni zbog doživljaja opasnosti za te osobe te da bi neki događaji mogli dovesti da ih izgube ili da se osoba mora od njih odvojiti. Stoga se osoba oklijeva od njih udaljiti, može imati noćne more i različite simptome tjelesnog distresa. Ovakvi se simptomi obično javljaju u djetinjstvu, no mogu biti izraženi i tijekom odrasle dobi. Doživljavaju pretjeranu patnju koja se ponavlja zbog predviđanja separacije ili da će biti odvojeni od kuće ili od osoba uz koje su vezani. Stalno jesu li te osobe dobro, da im se nešto ne dogodi, da ne umru, a posebice kada su od njih odvojeni, pa stalno provjeravaju gdje su i moraju ostati s njima u kontaktu. Zbog tih strahova odbijaju same izaći. Stalno se boje ili izbjegavaju ostati same ili stalno budu u blizini osoba kojima su privržene. Često tako mogu postojati problemi s odlaskom na spavanje ili bilo kakav odlazak s drugim osobama (npr. izlet). Od tjelesnih simptoma mogu biti prisutni bolovi u trbuhu, mučnine, povraćanje, glavobolje, lupanje srca, vrtoglavica ili osjećaj nesvjestice. Kada su takva djeca odvojena od osoba uz koje su vezani, mogu biti povučeni, tužni, apatični ili se ne mogu koncentrirati na zadatke ili igru. Mogu se bojati mraka, životinja, čudovišta, otmičara, automobilskih nesreća, putovanja ili drugih situacija za koje im se čini da mogu predstavljati opasnost za obitelj ili njih. Mogu odbijati odlazak u školu. Ovakva djeca mogu djelovati intruzivno, zahtjevno te da imaju stalnu potrebu za pažnjom, a kao odrasli mogu se činiti ovisni ili pretjerano zaštitnički.

Ovaj poremećaj treba razlikovati od generaliziranog anksioznog poremećaja, paničnog poremećaja, agorafobije, poremećaja ophođenja, socijalnog anksioznog poremećaja, posttraumatskog stresnog poremećaja, žalovanja, poremećaja s prkošenjem i suprotstavljanjem, psihotičnih poremećaja i poremećaja ličnosti.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Anksioznost

Uloga igre u razvoju djeteta – 2. dio

Prema Winnicottu anksioznost često predstavlja važan, a ponekad i neizostavni čimbenik u igri djeteta. Prekomjerna anksioznost vodi u kompulzivnu igru, repetitivnu igru ili pretjerano traženje zadovoljstva koji se pronalazi u igri, no ako je anksioznost prevelika, igra se raspada u čisto traženje olakšanja. Isti autor ističe postojanje potencijalnog prostora između bebe i majke u kojem […]

Anksioznost

Ubrzan srčani ritam – je li to zbog anksioznosti?

Anksioznost

Postkomocijski sindrom

Odnosi se simptome koji zaostaju nakon potresa mozga kroz više od šest tjedana. Većina simptoma potresa mozga povući će se unutar otprilike dva tjedna. U slučajevima kada simptomi traju dulje od jednog ili dva mjeseca postavlja se dijagnoza postkomocijskog sindroma. Simptomi koji se javljaju su glavobolja, vrtoglavica i problemi s koncentracijom i pamćenjem. Tegobe mogu […]

Anksiozni poremećaj

Imam strah i loše se osjećam kada je velik broj ljudi oko mene. Koji je naziv tog poremećaja i kako se toga riješiti?

Ličnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]