puls

Poštovani, inače imam problem sa velikim pulsom išao je do 130 u stresnim situacijama,i nakon toga ostao bi iznad 80 otkucaja u minuti.
Kako je moguće da sada nakon nekog vremena nakon stresnih situacija ili bez stresnih situacijamoj puls bude između 56-70? Pomalo me brine jer sam uvijek imala visoki puls i uvjeravali su me kako je to normalno.
Nadam se da ćete shvatiti moje pitanje. Jer ne znam kako bih vam bolje objasnila.
hvala unaprijed.

28.3.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Srčana frekvencija je podložna promjenama tijekom dana. Ona je ovisna o tjelesnim aktivnostima, stresnim situacijama, vremenskim promjenama i lijekovima. Normalno je da kod stresnih situacija i kod tjelesnih napora frekvencija srca poraste,  a nakon prestanka tjelesnih aktivnosti i nakon prestanka izloženosti stresnim situacijama frekvencija srca se normalizira. Frekvencija srca između 56 i 70 nije ništa zabrinjavajuće. Ako bolesnik osjeća subjektivne poteškoće zbog većih oscilacija u srčanoj frekevenciji tada je potrebno napraviti kontinuirano snimanje EKG-a tijekom 24 sata, tj. Holter EKG. Tom pretragom  mogu se ustanoviti promjene frekvencije srca i uzroci tih promjena i je su li one u fiziološkim granicama ili nisu, ili su znak neke bolesti srca ili nekih drugih bolesti.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EKG

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAkutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Genetsko testiranje

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteHipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Ženskozdravlje

Osvrt na naše aktivnosti u kategoriji „ginekologija“ u 2020-oj

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNapokon, na ovom mjestu oduvijek njegujemo virtualni kontakt, ponajprije savjetodavni, pa za nas „novo normalno“, onaj dio koji se odnosi na virtualnu ordinaciju zapravo nije ništa novo, u tome imamo već respektabilnog iskustva.

EKG

Možete li mi pojasniti mišljenje moga kardiologa?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?