SINDROM PAGET-SHROETTER

Poštovani,
Rođen sam 1990. godine, od početka osnovne škole, pa do prošle godine sam aktivno trenirao različite sportove (rukomet , nogomet), te sam se u srednjoj školi počeo rekreativno baviti dizanjem utega, bez uzimanja ikakve suplementacije. Nepušač sam i alkohol konzumiram samo ponekad u umjerenim količinama.

Prošle godine, u lipnju mi je ultrazvučnim pregledom utvrđeno proširenje vene ispod desnog pazuha, te je otkriveno da nema tromboze, ali je uočeno da je krv u tom predjelu “muljava”, te nisam dobio nikakvu terapiju. U to vrijeme sam se intenzivno bavio treninzima u teretani, s kojima sam prestao mjesec dana nakon što pregleda (početak srpnja).

U prosincu sam osjetio bol, zatezanje i blago nateknuće iste vene, te sam se javio liječniku, koji mi je color doplerom utvrdio postojanje tromboze u subklavijalnoj i aksilarnoj veni. Hospitaliziran sam odmah i podvrgnut terapiji heparinom (Clexan). U bolnici sam proveo dva tjedna, nakon čega sam pušten uz terapiju Martefarinom, kojeg sam počeo uzimati već za vrijeme bolničkog liječenja. Još uvijek sam na istoj terapiji., godinu dana mi je propisano uzimanje lijeka.

Tijekom bolničkog liječenja snimana su pluća, rađen je CT vena i testiran sam na trombofiliju, te su svi nalazi bili uredni, također nitko u obitelji nije imao problema s trombozom.

Budući da su se doktori koji su me liječili prvi put susreli s ovim sindromom, nisam dobio jasan odgovor da li se mogu vratiti starim aktivnostima (prvenstveno mislim na dizanje utega) i da li je ovaj sindrom nastao kao posljedica dizanja utega?

17.7.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Nakon tromboze vena koje ste naveli mislim da nije preporučljivo baviti se i dalje dizanjem utega. Tromboza vena može nastati zbog traume, poremećaja koagulacije, imobilizacije itd. U Vašem slučaju ne može se u potpunosti isključiti dizanje utega kao uzročni čimbenik tromboze tim više što je isključen poremećaj koagulacije. Možete i od liječnika kod kojeg se kontrolirate zatražiti mišljenje o mogućnosti daljnjeg bavljenja sportom tj. dizanjem utega.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Može li očitavanje RTG nalaza pluća?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Stent i ortopedski problemi – molim savjet

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]