SINDROM PAGET-SHROETTER

Poštovani,
Rođen sam 1990. godine, od početka osnovne škole, pa do prošle godine sam aktivno trenirao različite sportove (rukomet , nogomet), te sam se u srednjoj školi počeo rekreativno baviti dizanjem utega, bez uzimanja ikakve suplementacije. Nepušač sam i alkohol konzumiram samo ponekad u umjerenim količinama.

Prošle godine, u lipnju mi je ultrazvučnim pregledom utvrđeno proširenje vene ispod desnog pazuha, te je otkriveno da nema tromboze, ali je uočeno da je krv u tom predjelu “muljava”, te nisam dobio nikakvu terapiju. U to vrijeme sam se intenzivno bavio treninzima u teretani, s kojima sam prestao mjesec dana nakon što pregleda (početak srpnja).

U prosincu sam osjetio bol, zatezanje i blago nateknuće iste vene, te sam se javio liječniku, koji mi je color doplerom utvrdio postojanje tromboze u subklavijalnoj i aksilarnoj veni. Hospitaliziran sam odmah i podvrgnut terapiji heparinom (Clexan). U bolnici sam proveo dva tjedna, nakon čega sam pušten uz terapiju Martefarinom, kojeg sam počeo uzimati već za vrijeme bolničkog liječenja. Još uvijek sam na istoj terapiji., godinu dana mi je propisano uzimanje lijeka.

Tijekom bolničkog liječenja snimana su pluća, rađen je CT vena i testiran sam na trombofiliju, te su svi nalazi bili uredni, također nitko u obitelji nije imao problema s trombozom.

Budući da su se doktori koji su me liječili prvi put susreli s ovim sindromom, nisam dobio jasan odgovor da li se mogu vratiti starim aktivnostima (prvenstveno mislim na dizanje utega) i da li je ovaj sindrom nastao kao posljedica dizanja utega?

17.7.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Nakon tromboze vena koje ste naveli mislim da nije preporučljivo baviti se i dalje dizanjem utega. Tromboza vena može nastati zbog traume, poremećaja koagulacije, imobilizacije itd. U Vašem slučaju ne može se u potpunosti isključiti dizanje utega kao uzročni čimbenik tromboze tim više što je isključen poremećaj koagulacije. Možete i od liječnika kod kojeg se kontrolirate zatražiti mišljenje o mogućnosti daljnjeg bavljenja sportom tj. dizanjem utega.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]