srce

Pozdrav
Ovako mislim da mi nešto radi probleme kod srca bio sm kod doktora tlak mi bio 130/80 plus preko 100,doktorica mi slušala srce i pluca i rekla da sve radi uredno ali zbog tog malo jaceg lupanja srca i zna mi malo preskakt srce ali to nije stalno ponekad kroz dan,doktorica me poslala vaditi krvnu sliku i hormone štitnjace i urini i poslat ce me internisti…..moram priznat da kad si mjerim tlak kod kuce normalan je nez zadnji mi bio 126/67 plus 87 ali cim dodem kod doktora odmah mi veci,jel to preko psihe malo skoci jer si ko svaki pacijent razmišljam sta ce sad biti s tlakom…7.3. idem vaditi krv i urin,moram priznat da sam malo u strahu sta se to događa sa mojim srcem pa bi molio vas da kažete sta mislite sta bi to moglo biti,ima li potrebe za strahom??? ponavljam nemam nikakvih simptoma osim tog ponekad preskakanja srca i ubrzani plus ponekad tlak mi bio najveci kod doktora 140/100,i za par minuta su mi opet mjerili i bio 125..eto molio bi vaš odgovor šta vi mislite o tome?

7.3.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Vrijednosti krvnoga tlaka izmjerene kod doktora i kod kuće su u granicama normale. Ponekad imate nešto povišeni krvni tlak kada se izmjeri kod doktora, kao i nešto veći broj otkucaja srca u minuti. Takve pojave su poznate kod nekih osoba. a radi se o tzv. sindromu bijele kute. To znači da kod nekih bolesnika dolazi do porasta krvnog tlaka i ubrzanja srčane frekvencije čim dođe u ordinaciju i čim ugleda doktora. Ove promjene u vrijednostima krvnog tlaka i srčanog ritma možemo ustanoviti kontinuiranim mjerenjem krvnog tlaka i EKG-a (Holter tlaka i EKG-a). Na taj način se mogu detektirati ove promjene, tj. kod kuće su obično vrijednosti krvnog tlaka i pulsa u fiziološkim granicama, a u ordinaciji su one povišenih vrijednosti. Ovaj sindrom Vas ne treba zabrinjavati i zbog njega ne će Vam se  dogoditi pogoršanje zdravlja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?