srce

Pozdrav
Ovako mislim da mi nešto radi probleme kod srca bio sm kod doktora tlak mi bio 130/80 plus preko 100,doktorica mi slušala srce i pluca i rekla da sve radi uredno ali zbog tog malo jaceg lupanja srca i zna mi malo preskakt srce ali to nije stalno ponekad kroz dan,doktorica me poslala vaditi krvnu sliku i hormone štitnjace i urini i poslat ce me internisti…..moram priznat da kad si mjerim tlak kod kuce normalan je nez zadnji mi bio 126/67 plus 87 ali cim dodem kod doktora odmah mi veci,jel to preko psihe malo skoci jer si ko svaki pacijent razmišljam sta ce sad biti s tlakom…7.3. idem vaditi krv i urin,moram priznat da sam malo u strahu sta se to događa sa mojim srcem pa bi molio vas da kažete sta mislite sta bi to moglo biti,ima li potrebe za strahom??? ponavljam nemam nikakvih simptoma osim tog ponekad preskakanja srca i ubrzani plus ponekad tlak mi bio najveci kod doktora 140/100,i za par minuta su mi opet mjerili i bio 125..eto molio bi vaš odgovor šta vi mislite o tome?

7.3.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Vrijednosti krvnoga tlaka izmjerene kod doktora i kod kuće su u granicama normale. Ponekad imate nešto povišeni krvni tlak kada se izmjeri kod doktora, kao i nešto veći broj otkucaja srca u minuti. Takve pojave su poznate kod nekih osoba. a radi se o tzv. sindromu bijele kute. To znači da kod nekih bolesnika dolazi do porasta krvnog tlaka i ubrzanja srčane frekvencije čim dođe u ordinaciju i čim ugleda doktora. Ove promjene u vrijednostima krvnog tlaka i srčanog ritma možemo ustanoviti kontinuiranim mjerenjem krvnog tlaka i EKG-a (Holter tlaka i EKG-a). Na taj način se mogu detektirati ove promjene, tj. kod kuće su obično vrijednosti krvnog tlaka i pulsa u fiziološkim granicama, a u ordinaciji su one povišenih vrijednosti. Ovaj sindrom Vas ne treba zabrinjavati i zbog njega ne će Vam se  dogoditi pogoršanje zdravlja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Molim pojašnjenje EKG nalaza

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Sport i srce – smijem li nastaviti s treninzima?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]