ubrzani puls

Poštovani,
Molim Vas za savjet vezan za srčane probleme. Radi se zapravo o periodičnim ispadima vezanim za ubrazni rad srca koji je nekad uvjetovan naglim porastom tlaka, a nekad se javi sam od sebe nevezano za tlak. Kad se javi tako ubrazni rad srca redovito se pojavi određena vrsta aritmije u smislu da srce kuca kuca pa stane i nastavi kucati kao da preskoči jedan otkucaj. Od terapije uzimam loristu H ujutro i betaloc zok 25 mg ujutro i navečer po jednu tabletu. Po potrebi uzimam i lercanil od 10 mg koji je uvjetovan visinom večernjeg tlaka. Nedavno sam bila kod kardiologa i uradila UZV srca i navodno je sve u redu, a terapija je unatoč ovim ispadima sa pulsom ostala ista. Brine me to što su te tzv. aritmije postale učestalije, a i doktor internista se zabrinuo zašto ne uzimam antikoagulacijsku terapiju. Moj kardiolog je još uvijek izbjegava jer navodno po slici EKG-a smatra da nije još nužno. Zanima me što da radim i da li da opet odem kardiologu s obzirom da mi se ti poremećaji ritma javljaju sve češće. Unaprijed hvala i srdačan pozdrav.

20.3.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Za procjenu učinkovitosti terapije visokog krvnog tlaka potrebno je učiniti Holter RR-a tj. 24-satno snimanje krvnog tlaka. Poremenćaje srčanoga ritma tj. aritmije možemo detektirati pomoću Holtera EKG-a tj. 24-satnog snimanja EKG-a. Temeljem ovih dijagnostičkih pretraga može se preporučinti učinkovita i sigurna terapija visokog krvnog tlaka i terapija srčanih aritmija. Što se tiče antikoagulantne terapije ona je indicirana u slučajevima nevalvularne fibrilacije atrija, a temeljem procjene bodovnog sustava (CHA2DS2-VASc) i procjene bodovnog sustava za rizik krvarenja (HAS-BLED). Procjenu indikacije za terapiju i procjenu rizika krvarenja može napraviti Vaš liječnik obiteljske medicine ili Vaš kardiolog.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]