ubrzani puls

Poštovani,
Molim Vas za savjet vezan za srčane probleme. Radi se zapravo o periodičnim ispadima vezanim za ubrazni rad srca koji je nekad uvjetovan naglim porastom tlaka, a nekad se javi sam od sebe nevezano za tlak. Kad se javi tako ubrazni rad srca redovito se pojavi određena vrsta aritmije u smislu da srce kuca kuca pa stane i nastavi kucati kao da preskoči jedan otkucaj. Od terapije uzimam loristu H ujutro i betaloc zok 25 mg ujutro i navečer po jednu tabletu. Po potrebi uzimam i lercanil od 10 mg koji je uvjetovan visinom večernjeg tlaka. Nedavno sam bila kod kardiologa i uradila UZV srca i navodno je sve u redu, a terapija je unatoč ovim ispadima sa pulsom ostala ista. Brine me to što su te tzv. aritmije postale učestalije, a i doktor internista se zabrinuo zašto ne uzimam antikoagulacijsku terapiju. Moj kardiolog je još uvijek izbjegava jer navodno po slici EKG-a smatra da nije još nužno. Zanima me što da radim i da li da opet odem kardiologu s obzirom da mi se ti poremećaji ritma javljaju sve češće. Unaprijed hvala i srdačan pozdrav.

20.3.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Za procjenu učinkovitosti terapije visokog krvnog tlaka potrebno je učiniti Holter RR-a tj. 24-satno snimanje krvnog tlaka. Poremenćaje srčanoga ritma tj. aritmije možemo detektirati pomoću Holtera EKG-a tj. 24-satnog snimanja EKG-a. Temeljem ovih dijagnostičkih pretraga može se preporučinti učinkovita i sigurna terapija visokog krvnog tlaka i terapija srčanih aritmija. Što se tiče antikoagulantne terapije ona je indicirana u slučajevima nevalvularne fibrilacije atrija, a temeljem procjene bodovnog sustava (CHA2DS2-VASc) i procjene bodovnog sustava za rizik krvarenja (HAS-BLED). Procjenu indikacije za terapiju i procjenu rizika krvarenja može napraviti Vaš liječnik obiteljske medicine ili Vaš kardiolog.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Anitrombocitna

Antitrombocitna terapija u bolestima aorte i perifernih arterija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Antitrombocitna terapija je neophodna u cilju sprječavanja velikih kardiovaskularnih događaja kod bolesnika s perifernom vaskularnom bolešću. Prilikom uvođenja antitrombocitne terapije potrebno je kod svakog bolesnika procijeniti tromboembolijski rizik i rizik od krvarenja, a tijekom uzimanja antitrombocitne terapije bolesnika treba redovito kontrolirati i po potrebi korigirati terapiju. ANTITROMBOTSKA TERAPIJA U BOLESTIMA KAROTIDNIH ARTERIJA, VERTEBRALNIH ARTERIJA I […]

Srce

Imam 24 godine i povremene aritmije, trebam li biti zabrinuta?

Zdravlje

Racionalna farmakoterapija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Racionalna farmakoterapija (Svjetska zdravstvena organizacija) je primjena lijeka u skladu s kliničkom potrebom, u dozi koja je u skladu s potrebama pojedinog bolesnika, kroz odgovarajuće vrijeme, uz prihvatljiviju cijenu za pojedinca i društvo.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Elektrostimulator srca – je li spriječio ponovni pad u nesvijest?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – imam li razloga za brigu?

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]