Ustanovljeno mi je pod EKG: sinus ritam, 74min lijeva el.os, nespecifične smetnje IV provođenja

Imam 35 god., TT 76 kg, TV 173, opseg struka 89, RR 120/80 mmHg i na sistematskom pregledu ustanovljeno mi je pod EKG: sinus ritam, 74min lijeva el.os, nespecifične smetnje IV provođenja (blok desne grane). Prema riječima liječnice to nije bolest nego stanje koje ne zahtjeva niti liječenje niti daljnju dijagnostičku obradu.

Kolesterol 5,00, HDL 0.8, LDL 3,6 dok su svi ostali nalazi krvi, urina i UZ u redu. Prije dvije godine, u vruće i sparne, ljetne dane, bio sam hospitaliziran na koronarnu jedinicu u Bjelovaru (bio sam samo jedan dan) jer mi je pozlilo, a EKG nije bio u redu pa me je doktorica zadržala.

Unazad par mjeseci osjećam konstantne bolove u leđima i lijevoj ruci ali moja doktorica opće medicine kaže da to nije ništa i da pretrage nisu potrebne, a da to i sam znam jer sam završio srednju medicinsku školu. Molim vas za savjet u daljnjem postupanju.

23.12.2015

Odgovara

Uredništvo

Možda bi bilo dobro da napravite kompletan kardiološki pregled koji bi uključivao i ispitivanje srčane funkcije u naporu, na osnovi čega bi se vjerojatno moglo procijeniti da li smetnje provođenja koje su ranije ustanovljene zahtijevaju eventualno uvođenje terapije. Sigurno je pametno da izbjegavate sve situacije koje mogu uzrokovati pojačan napor za srčani rad, kao što je povišena teperatura zraka i dr.

Razmislite također o tome da li postoje neki razlozi zbog kojih se osjećate tjeskobno ili Vas dovode u stresnu situaciju i ako možete na njih djelovati, učinite to! Mnogo češće razlog bolova u prsištu treba tražiti u uzrocima nekardiološke prirode.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]