Srčane aritmije 4. dio

Liječenje pojedinih srčanih aritmija vrlo je komplicirano. Razlog tome jesu razlike u frekvencijie srca i različita mjesta nastanka pojedinih srčanih aritmija.

Liječenje pojedinih srčanih aritmija vrlo je komplicirano. Razlog tome jesu razlike u frekvenciji  srca  i različita mjesta nastanka pojedinih srčanih aritmija. Također je vrlo važno procijeniti funkciju srca i analizirati bolesnikove simptome i tek nakon toga donosi se odluka o načinu liječenja srčane aritmije. Dijagnostičkim postupcima otkrivaju se i pridružene bolesti koje mogu uzrokovati srčane aritmije i koje se također trebaju liječiti. Cilj liječenja srčanih aritmija je prevencija iznenadne srčane smrti, poboljšanje funkcije srca i poboljšanje kvalitete života bolesnika. Kod istog bolesnika možemo ustanoviti tahiaritmije i bradiaritmije te je liječnje kompleksno, tako da je uz lijekove ponekad potrebna i ugradnja trajnog elektrostimulatora srca. Liječenje srčanih aritmija moguće je lijekovima koje nazivamo antiaritmici ili nefarmakološkim metodama. Antiaritmici su lijekovi za liječenje srčanih aritmija, a dijelimo ih u nekoliko skupina. Podjela antiaritmika temelji se na njihovom načinu djelovanja, a dijelimo ih na četiri skupine s time da prva skupina ima još tri podskupine. Lijekovi mogu biti u obliku tableta za peroralnu primjenu ili u obliku ampula za intravensku primjenu. Osim antiaritmika novija istraživanja pokazuju obećavajuće rezultate i u primjeni neantiaritmijskih lijekova u liječenju srčanih aritmija. U neantiaritmijske lijekove spadaju lijekovi koji utječu na renin-angiotenzin-aldosteronski sustav (RAAS), zatim statini i  višestruko nezasićene masne kiseline koje se nalaze u ulju riba i morskih organizama.
Osim lijekova koriste se i nefarmakološki postupci kao što je elektrokonverzija tj. primjena elektrošoka pomoću aparata kojeg nazivamo defibrilator, ugradnja privremenog ili trajnog elektrostimulatora srca, ugradnja kardioverter defibrilatora (ICD) i transkateterska radiofrekventna ablacija.

U nekih bolesnika s fibrilacijom atrija jedino moguće liječenje je kombinacija antiaritmijskih tlijekova i ugradnja elektrostimulatora srca (engl. pacemaker). Elektrostimulatori mogu biti jednokomorni i dvokomorni. Jednokomorni imaju jednu elektrodu u jednoj srčanoj šupljini (desna klijetka), a dvokomorni imaju po jednu elektrodu u dvije srčane šupljine (desna pretklijetka i desna klijetka). Elektrostimulator srca sastoji se od generatora koji se nalazi u metalnom kučištu i od elektrode koja venom ulazi u srčanu šupljinu. Elektrostimulator srca trajno prati električnu aktivnost srca, prepoznaje određene poremećaje srčanog ritma i po potrebi isporučuje električne impulse. Elektrostimulator srca male je veličine, u promjeru oko 30 mm i debljine oko 10 mm i male težine oko 20 grama. Ugrađuje se ispod kože u mišićnu ložu ispod ključne kosti. Vijek trajanja pogonske baterije više je godina, a na kontrolnim pregledima kontrolira se rad elektrostimulatora i kolika je istrošenost baterije. Prema tim nalazima planira se blagovremena zamjena generatora s istrošenom baterijom.

ICD se također ugrađuje kao i elektrostimulator srca u mišićnu ložu ispod ključne kosti, a elektrode venom ulaze u srčanu šupljinu. Implantabilni kardioverter defibrilator ima funkciju trajno pratiti srčani ritam, detektirati po život opasnu aritmiju (postojana ventrikulska tahikardija ili fibrilacija ventrikula) i prekinuti tu aritmiju elektrošokom. Za određene vrste srčanih aritmija ugradnja kardioverter defibrilatora najbolja je prevencija iznenadne srčane smrti. Neke srčane aritmije moguće je liječiti kardiokirurškom operacijom. U bolesnika sa znacima zatajivanja srca primjenjuju se i lijekovi za zatajivanje srca.
Iz Belupove ljekarne, u liječenju srčanih aritmija mogu se primijeniti lijekovi iz skupine antiaritmika: AMIODARON Belupo; betablokatora: ORMIDOL, CARVELOL, NIBEL i BISOBEL.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glasnice

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Endoksopija

Peptička ulkusna bolest

Peptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Bipolaran poremećaj

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]