Kalij, natrij i visoki krvni tlak – 1.dio

U ovom članku želio bih istaknuti utjecaj kalija i natrija na visoki krvni tlak ili arterijsku hipertenziju (AHT). Poznata je važnost ova dva elektrolita za održavanje normalnih funkcija našega tijela. S druge strane, postoje dokazi da prekomjerni unos kalija i natrija hranom ili kao dodaci hrani ima izravni utjecaj na krvni tlak.

U ovom članku želio bih istaknuti utjecaj kalija i natrija na visoki krvni tlak ili arterijsku hipertenziju (AHT). Poznata je važnost ova dva eletrolita za održavanje normalnih funkcija našega tijela. S druge strane postoje dokazi da prekomjerni unos kalija i natrija hranom ili kao dodaci hrani ima izravni utjecaj na krvni tlak. Danas su vrlo popularne različite dijete za smanjenje prekomjerne tjelesne težine, ali potreban je oprez radi mogućnosti unosa hranom prekomjerne ili smanjene količine elektrolita. Visoki krvni tlak je dosta česta bolest tako da jedna od tri odrasle osobe ima ovu bolest. Bolest je dugo godina bez simptoma tako da je vjerojatno njezina  učestalost sigurno i veća. Također je poznata činjenica da oko 65% bolesnika kojima je otkrivena  arterijska hipertenzija nije optimalno kontrolirano, a to znači da kod njih nije postignuta ciljna vrijednost krvnog tlaka. Posljedice arterijske hipertenzije su višebrojne; oštećenje srčanog mišića, koronarnih arterija, nastanak moždanog udara, oštećenja bubrežne funkcije, oštećenje vida i erektilna disfunkcija u muškaraca.  Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da je77% bolesnika s prvim moždanim udarom, 69% bolesnika s prvim srčanim infarktom i 74% s prvim zatajivanjem srca imalo visoki krvni tlak (RR viši od 140/90 mmHg).

Kada se dijagnosticira AHT obično se bolesnicima preporuči dijetalna prehrana s redukcijom unosa soli hranom. Vrlo često se u liječenju primjenjuju diuretici, lijekovi koji povećavaju izlučivanje vode, a time i gubitak kalija i natrija i mogu uzrokovati elektrolitski disbalans. Preveliki gubitak kalija može rezultirati značajnim sniženjem njegove koncentracije u serumu što nazivamo hipokalemija. Simptomi hipokalemije su grčevi u mišićima, srčane aritmije, mučnina, drhtavica, konfuzija i povećanje osjetljivosti na sol.

Da ne bi došlo do hipokalemije uz diuretik se preporuča unos kalija hranom ili supstitucija kalija u tabletama. Preporuka je stručnjaka nutricionista da dijetalni pripravci sadrže 12 vitamina i 22 minerala u vrlo malim količinama, koja se mjeri u miligramima (mg.) ili  mikrogramima (yg.), a koji su esencijalni za normalnu funkciju našega tijela. Kalij i natrij su elektroliti koji su također esencijalni za održavanje volumena izvanstanične tekućine u našem tijelu, za prijenos živčanih podražaja i za kontrakciju i relaksaciju mišića. Prema Smjernicama za dijetalnu prehranu iz 2010. godine iz SAD, preporuka je dnevnog unosa natrija ograničena na 2,300 mg ili manje. Za bolesnike s AHT, osobe srednje i starije životne dobi dnevni unos natrija ne smije biti veći od 1,500 mg.
Koje su posljedice prekomjernog unosa natrija hranom? Posljedice su višebrojne, a to su zadržavanje ili retencija natrija u organizmu, zadržavanje tekućine i povećanje volumena izvanstanične tekućine u našem tijelu i povišenje krvnog tlaka. Visoki krvni tlak čimbenik je rizika za bolesti srca i za moždani udar. Postoje i drugi negativni učinci povećanog unosa natrija, a to su: povećanje izlučivanja kalcija, oštećenje bubrega, aterogeni učinak, hipertrofija lijeve klijetke srca, povećanje rizika za karcinom želuca i povećanje rizika za demenciju.

U sljedećem članku biti će govora o sadražju kalija i natrija u pojedinim namirnicama tako da bi čitatelji mogli odrediti količinu tih elektrolita koje dnevno unose hranom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Bipolaran poremećaj

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Cista

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Fiziološki proces

Proljetni umor – možemo li ga izbjeći?

Dolaskom proljeća dolazi do buđenja prirode, cvjetanja biljaka, dužih i toplijih dana. Ipak, kod određenog broja ljudi proljeće ne donosi osjećaje sreće i povećane energije. Javlja se umor, manjak energije, simptomi depresije, letargije. Ovo se stanje naziva proljetnim umorom, dio je normalnih fizioloških procesa i zahvaća cijelu populaciju, u manjem ili većem obimu. Na sjevernoj […]

Djeca

Ulcerozni kolitis kod djece

Kronične upalne bolesti crijeva (IBD) – Crohnova bolest, ulcerozni kolitis i neklasificirana upalna bolest crijeva sve se češće dijagnosticiraju u dječjoj i adolescentnoj dobi. Ulcerozni kolitis kronična je upala debelog crijeva nepoznatog uzroka koja obično počinje u rektumu i širi se proksimalno na kolon dok Chronova bolest može zahvatiti bilo koji dio probavnog trakta, od […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]