Premoštenje koronarnih arterija kod dijabetičara

Odgovorna ovo pitanje dali su rezultati studije FREEDOM. Rezultati ove studije prezentirani su na ovogodišnjem kongresu Američkog Kardiološkog Udruženja (AHA), koji je održan.

Odgovor na ovo pitanje dali su rezultati studije FREEDOM. Rezultati ove studije prezentirani su na ovogodišnjem kongresu Američkog Kardiološkog Udruženja (AHA), koji je održan od 3. studenog do 7. studenog 2012. godine u Los Angelesu, SAD.

Studija je provedena u 18 zemalja na 4 kontinenta (Sjeverna i Južna Amerika, Europa i Australija). U studiju bilo je uključeno 1900 bolesnika s dijabetesom tipa 1 ili tipa 2 koji su imali višežilnu koronarnu bolest. Jedna skupina bolesnika bila je podvrgnuta premoštenju koronarnih arterija, a druga skupina perkutanoj koronarnoj intervenciji (PCI) uz impantaciju stentova. Broj bolesnika u obje skupine bio je gotovo identičan. Bolesnici su praćeni tijekom 5 godina. Vršena je usporedba smrtnosti, pojavnosti infarkta miokarda i moždanog udara između obje skupine bolesnika. Tijekom praćenja bolesnici su primali adekvatnu medikamentnu terapiju.

U skupini  bolesnika koji su bili podvrgnuti premoštenju koronarnih arterija rizik od smrti, infarkta miokarda i moždanog udara bio je za 30% manji nego u skupini koja je bila podvrgnuta PCI i impantaciji stentova. Zaključak studije je da premoštenje koronarnih arterija u dijabetičara s višežilnom koronarnom bolešću značajno poboljšava ishod liječenja u usporedbi s perkutanom koronarnom intervencijom i implantacijom stentova.

Komparativna prednost premoštenja koronarnih arterija prema PCI i implantaciji stentova je u manjoj smrtnosti (10,9%) prema (16,3%) i  u manjoj incidenciji infarkta miokarda (6,0%) prema (13,9%). Za obje varijable razlika je statistički značajna.

Ranije istraživanje ove problematike bilo je provedeno prije gotovo 20 godina, a radi se o poznatoj studiji BARI. Rezultati studije također su pokazali bolji ishod liječenja u skupini bolesnika koji su bili podvrgnuti premoštenju koronarnih arterija nego u skupini koji su bili podvrgnuti PCI i implantaciji stentova. U to vrijeme implantirani su stentovi prve generacije tzv. (BMS) stentovi. U studiji FREEDOM implantirani su stentovi novije generacije tzv. (DES) stentovi. Možemo reći da su rezultati FREEDOM studije kao zrcalna slika studije BARI.

Temeljem objavljenih rezultata FREEDOM  studije  preporuka je da bi bolesnici dijabetičari s višežilnom koronarnom bolešću trebali biti upoznati o potencijalnim prednostima i koristima premoštenja koronarnih arterija. Svakako je potrebna rasparava između bolesnika i njegovih članova obitelji s jedne strane i članova kardiološkog tima s druge strane još prije učinjene koronarografije. Na taj način bilo bi lakše donošenje odluke o optimalnom načinu liječenja u cilju očekivanog boljeg ishoda liječenja.

U zaključku važno je naglasiti da je premoštenje koronarnih arterija superiornije od perkutane koronarne intervencije s implantacijom DES stentova u dijabetičara s višežilnom koronarnom bolešću. Premoštenje koronarnih arterija značajno smanjuje stopu smrtnosti i stopu infarkta miokarda. Prednosti premoštenja koronarnih arterija u odnosu na PCI i implantaciju stentova u liječenju dijabetičara s višežilnom koronarnom bolešću vjerojatno će ući u buduće smjernice za liječenje takvih bolesnika. Po svemu sudeći to će biti Razred I preporuke, a  znači: dokazi i/ili opće slaganje da navedeno liječenje ili postupak pomaže, da je korisno, učinkovito.

Rezultati studije FREEDOM objavljeni su u prestižnom časopisu New England Journal of Medicine, u studenom 2012. godine.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glasnice

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Endoksopija

Peptička ulkusna bolest

Peptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Bipolaran poremećaj

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]