Da li statinska terapija ima utjecaj na smrtnost zbog pneumonije?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Meta-analiza 13 studija o utjecaju statina na smrtnost kod bakterijske pneumonije pokušala je odgovoriti na ovo pitanje. Pretraživanjem baza podataka MEDLINE, EMBASE, BIOSIS, Cochrane.

Meta-analiza 13 studija o utjecaju statina na smrtnost kod bakterijske pneumonije pokušala je odgovoriti na ovo pitanje. Pretraživanjem baza podataka MEDLINE, EMBASE, BIOSIS, Cochrane CENTRAL Register of Controlled Trials, Cambridge Scientific Abstracts i Scopus pronađen je 491 rad o bakterijskoj pneumoniji. Analizirani su podaci 13 studija s ukupno 254 950 bolesnika koji su liječeni radi bakterijske pneumonije. Od 13 studija u 10 su bili podaci o smrtnosti 171 989 bolesnika s bakterijskom upalom pluća. Tri studije su bile prospektivne, 7 su bile retrospektivne, a jedna od njih bila je randomizirana. Studije su bile provedene u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Dob bolesnika bila je 18 i više godina, a većina su bili muškog spola i u dobi preko 50 godina. Kumulativna smrtnost bila je 9,2%. Analizirane su dvije skupine bolesnika s pneumonijom, jedna skupina je imala u terapiji statin, a druga skupina bila je bez statinske terapije. Statistička analiza rezultata pokazala je razliku u smrtnosti između skupina. U skupini bolesnika koja je uzimala statin smrtnost je bila 5,1%, dok je u skupini koja nije liječena statinom smrtnost bila 10,3%. Ova razlika u smrtnosti između skupina statistički je značajna.

Manja intrahospitalna smrtnost i smrtnost nakon 30 dana bila je manja u skupini koja je uzimala statin. Teroretski gledano statin može smanjiti smrtnost zbog svojeg antiupalnog djelovanja u plućima i svojim sistemskim antiupalnim djelovanjem. Mogući je i utjecaj statina na modificirajući odgovor na sepsu ili utjecaj na direktnu antimikrobnu aktivnost. Ovako bi se moglo objasniti djelovanje statina u kratkoročnom vremenskom periodu praćenja bolesnika tj. za vrijeme bolničkog liječenja. U srednjeročnom i dugoročnom praćenju bolesnika, 30 dana i  90 dana nakon pneumonije, sigurno ima više čimbenika koji utječu na smrtnost. Na primjer, za kardijalne uzroke smrti nakon pneumonije odgovorna je ruptura nestabilnog plaka koronarniha arterija nakon infekcije. Statini su lijekovi koji inhibiraju HMG-CoA reduktazu i na taj način  blokiraju sintezu kolesterola u jetri te  snižavaju njegovu razinu u krvi. Osim ovog djelovanja statini poboljšavaju funkciju endotela, imaju antioksidativni učinak, antitrombotski i protuupalni učinak. Poznato je da statini djeluju i na način da stabiliziraju aterosklerotski plak. Vjerojatno zbog ovih učinaka statini smanjuju smrtnost u dogorčnom periodu nakon pneumonije. U skupini bolesnika koji su na statinskoj terapiji manja je incidencija akutnog koronarnog sindroma i zbog toga je i manja smrtnost.

U zaključku važno je naglasiti da bolesnici koji su na terapiji sa statinom imaju manju smrtnost nakon bakterijske pneumonije nego bolesnici koji su bez statinske terapije. Međutim, ova snažna povezanost se smanjuje u potskupinama bolesnika u studijama s rigoroznijom metodologijom. Za bolje razumijevanje utjecaja statina na smrtnost nakon pneumonije potrebne su buduće velike randomizirane i kontrolirane studije.
Poznato je da je pneumonija jedan od vodećih uzroka smrti širom svijeta. Svaka novost u liječenju može biti doprinos u borbi protiv ovog starog neprijatelja. Sigurno je da je od velike važnosti svako smanjenje smrtnosti od ove bolesti. Da li ćemo u skoroj budućnosti pneumoniju liječiti antibioticima i statinima ?
Rezultati meta-analize objavljeni su u prestižnom časopisu The American Journal of Medicine, u  studenom 2012. godine.
Iz Belupove ljekarne, u terapiji mogu se primijeniti ovi lijekovi iz skupine statina: simvastatin: PROTECTA, atorvastatin:TORVAS i rosuvastatin: ROSIX.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Gljivice na noktima

Kvržica na prstu – što mi je činiti dalje?

Pluća

Egzacerbacija astme

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaAstma je kronična (dugotrajna) bolest dišnog sustava koja uzrokuje otežano disanje zbog suženja i upale dišnih putova u plućima. Ljudi koji boluju od astme često osjećaju zaduhu, stezanje u prsima, kašalj i piskanje pri disanju. Ti se simptomi mogu pojaviti povremeno, a ponekad se i pogoršaju – osobito tijekom noći, rano ujutro, pri naporu ili […]

Depresija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Pretjerana pospanost

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Gljivična infekcija nokta

Kako prepoznati gljivice na noktima?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Koža penisa

Problem s kožom penisa – što da napravim?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje