Fibrilacija atrija je najčešća aritmija srca, a povezana je s povećanjem srčanožilnog pobola i smrtnosti. Veliki broj bolesnika zbog fibrilacije atrija ima značajno smanjenje kvalitete života.

Fibrilacija atrija je najčešća aritmija srca, a povezana je s povećanjem srčanožilnog pobola i smrtnosti. Veliki broj bolesnika zbog fibrilacije atrija ima značajno smanjenje kvalitete života. Jedna trećina bolesnika s fibrilacijom atrija pati od depresije ili anksioznosti. Fibrilacija atrija značajno povećava pobol i smrtnost zbog komplikacija kao što su moždani udar i zatajenje srca. Fibrilacija atrija može uzrokovati primarne simptome uključujući palpitacije, vrtoglavice, intoleranciju napora, umor, bol u prsima, gušenje, nedostatak zraka i otežno disanje. Primarni simptomi smanjuju kvalitetu života bolesnika, engl. Quality of Life. Ovi simptomi su povezani s povećanjem učestalosti depresije i anksioznosti. Rezultat spomenutih simptoma i psihijatrijskih komplikacija u bolesnika s fibrilacijom atrija ima značajni udjel u kvaliteti života. Kvalitetu života određuju dnevne aktivnosti, radna sposobnost, seksualna aktivnost, fizička aktivnost, psihološko stanje i socijalna aktivnost. Brojne opservacijske studije pokazuju široke varijacije u smanjenju navedenih aktivnosti u bolesnika s fibrilacijom atrija i značajno smanjenje kvalitete života. Studija koja je ispitivala subjektivnu procjenu bolesnika o kvaliteti života pokazala je zanimljive rezultate. Blago smanjenje kvalitete života imalo je 42% bolesnika, 26% bolesnika srednje teško i 32%  bolesnika teško smanjenje kvalitete života. Rezultati istraživanja brojnih studija pokazali su izraženije smanjenje kvalitete života u žena nego u muškaraca s fibrilacijom atrija. Studija (FRACTAL) Fibrillation Registry Assessing Costs, Therapies, Adverse events and Lifestyle pokazala je čvrtsu povezanost ženskog spola i višim skorom simptoma i smanjenjem skora kvalitete života.  Rezultati Kanadske studije o fibrilaciji atrija (CTAF) također su pokazali značajnije smanjenje kvalitete života u žena nego u muškaraca. Ong i suradnici pokazali su da je smanjenje fizičke aktivnosti bilo veće u skupini žena nego u skupini muškaraca. Bohnen i suradnici (2011.g.) također su pokazali veće smanjenje kvalitete života u žena (36,4%) u usporedbi s muškarcima (28,2%).

Kod analize sastavnica kvalitete života bolesnika s fibrilacijom atrija ustanovljeno je veliko smanjenje dnevnih aktivnosti u 11%, radne sposobnosti u 8%, fizičke aktivnosti u 18%, socijalne aktivnosti u 15% i seksualne aktivnosti u 22% bolesnika, a promjene u psihičkom statusu bile su u 18% bolesnika. Kod analize bolesnika s moždanim udarom i firbilacijom atrija ustanovljena je depresija u 38% bolesnika, anksioznost u 28% bolesnika, a 38% bolesnika imalo je osobinu anksioznosti. Simptomi depresije i anksioznosti značajno koreliraju sa smanjenjem kvalitete života tijekom 6 mjeseci nakon moždanog udara. Liječenje fibrilacije atrija bilo je predmet istraživanja brojnih studija koje su bile fokusirane na pobol i na smrtnost. Međutim, u kroničnim bolestima kao što je i fibrilacija atrija kvaliteta života bolesnika smatra se vrlo važnom. Trebali bi prihvatiti uzrečicu da je kvaliteta života važna i kao kvantiteta.
U zaključku možemo naglasiti da unatoč tome što je fibrilacija atrija relativno benigna kronična bolest, simptomi bolesti jako ograničavaju obavljanje aktivnosti i time smanjuju kvalitetu života bolesnika. Rezultati istraživanja pokazuju da žene s fibrilacijom atrija imaju izraženije smanjenje kvalitete života nego muškarci.