Nesteroidni antireumatici i fibrilacija atrija

U skupinu nesteroidnih antireumatika spadaju neselektivni antireumatici i selektivni, a to su inhibitori ciklooksigenaze-2 (COX-2).

U skupinu nesteroidnih antireumatika spadaju neselektivni antireumatici i selektivni, a to su inhibitori ciklooksigenaze-2 (COX-2). Uobičajena je široka primjena ovih lijekova u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Primjenjuju se kao analgetici, antireumatici i antiupalni lijekovi. Bolesnici često uzimaju ove lijekove zbog uklanjanja boli ili smanjenja intenziteta boli uslijed degenerativnih, upalnih promjena zglobova ili uslijed traume.

Meta-analiza 31 studije s ukupno 116 429 bolesnika učinjena je zbog procjene kardiovaskularnih događaja povezanih s nesteroidnim antireumaticima. U usporedbi s placebom ustanovljeno je značajno povećanje rizika za infarkt miokarda, moždani udar, kardiovaskularnu smrtnost i ukupnu smrtnost u skupini koja je uzimala nesteroidne antireumatike. Rezultati studija pokazuju da od nesteroidnih antireumatika jedino naproksen nije povezan s povećanjem rizika za kardiovaskularne događaje.

Odnos između uzimanja nesteroidnih antireumatika i rizika za fibrilaciju atrija još nije u potpunosti razjašnjen. Moguće objašnjenje je nepovoljan utjecaj ovih lijekova na bubrežnu funkciju, povećanje retencije tekućine, poremećaj ravnoteže elektrolita i oscilacije krvnog tlaka, što sve može utjecati na pojavnost fibrilacije atrija. Meta-analiza 114 studija sa selektivnim antireumaticima, inhibitorima COX-2 pokazuje značajno povećanje incidencije srčanih aritmija. Također je moguće doprinos nesteroidnih antireumatika zatajenju srca i povišenju krvnog tlaka i na taj način mogu dovesti do fibrilacije atrija. Dokazi studija upućuju na to da je fibrilacija atrija dodatni kardiovaskularni rizik povezan s uzimanjem nesteroidnih antireumatika. Ustanovljena je snažna povezanost i za nove bolesnike koji su počeli uzimati nesteroidne antireumatike kao i za bolesnike koji su na dugotrajnoj terapiji. Ova saznanja imaju značajne kliničke implikacije zbog čestog propisivanja ovih lijekova za liječenje bolnih sindroma i upalnih stanja. Potrebna je posebna pozornost kod starijih bolesnika koji zbog svoje dobi imaju povećani rizik za nastanak fibrilacije atrija. Bolesnici starije životne dobi s dijagnozom arterijske hipertenzije ili zatajenja srca također imaju dodatno povećanje rizika za fibrilaciju atrija zbog uzimanja nesteroidnih antireumatika.

U zaključku važno je naglasiti da rezultati studija pokazuju da su nesteroidni antireumatici povezani s povećanjem rizika za fibrilaciju atrija. Povećani rizik je kod novih bolesnika i kod bolesnika koji su na dugotrajnoj terapiji poglavito u starijih bolesnika koji imaju u anamnezi kroničnu bubrežnu bolest, zatajenje srca ili arterijsku hipertenziju. Zbog toga je uvijek potreban dodanti oprez prije donošenja odluke o primjeni nesteroidnih antireumatika u navedenim skupinama bolesnika.

Iz Belupove ljekarne u terapiji fibrilacije atrija mogu se primijeniti lijekovi iz skupine beta-blokatora: bisoprolol, atenolol, nebivolol i carvedilol, antiaritmika: amiodaron.

Literatura:

1. Schmidt M, Christiansen CF, Mehnert F, et. al. Non-steroidal anti-inflammatory drug use and risk of atrial fibrillation or flutter: population based case-control study. BMJ 2011;343:d3450.

2. De Caterina R, Ruigomez A, Rodriguez LA. Long-term use of anti-inflammatory drugs and risk of atrial fibrillation. Arch Intern Med 2010;170:1450-1455.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glasnice

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Endoksopija

Peptička ulkusna bolest

Peptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Bipolaran poremećaj

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]