Prekomjerna tjelesna težina i pretilost – 1. dio

Prekomjerna tjelesna težina danas je jedan od vodećih zdravstvenih problema u razvijenim zemljama svijeta. I naša zemlja spada u skupinu zemalja s visokim postotkom osoba.

Prekomjerna tjelesna težina danas je jedan od vodećih zdravstvenih problema u razvijenim zemljama svijeta. I naša zemlja spada u skupinu zemalja s visokim postotkom osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, tako da je oko 70% odraslih muškaraca i oko 50% odraslih žena s prekomjernom tjelesnom težinom. Prekomjerna tjelesna težina važan je čimbenik rizika za srčanožilne bolesti, arterijsku hipertenziju, šećernu bolest tipa 2 i hiperlipidemiju. U svakodnevnoj kliničkoj praksi koristimo indeks tjelesne mase (ITM) (engl. BMI), kao pokazatelj uhranjenosti. Indeks tjelesne mase izračunava se tako da se tjelesna težina (kg) podijeli s kvadratom tjelesne visine (m), pomoću formule (ITM= kg/ m2).

Prekomjerna tjelesna težina i pretilost definirane su indeksom tjelesne mase (ITM) i opsegom struka. Normalna tjelesna težina određena  je ITM od 18,5 do 25 kg/m2. Prekomjerna tjelesna težina određena je ITM od 25 do 30 kg/m2 . Pretilost (razred I) je određena ITM od 30 do 35 kg/m2. Pretilost (razred II) određena je ITM od 35 do 40 kg/m2. Ekstremna pretilost (razred III) određana je ITM ≥40 kg/m2. Pretili muškarci imaju opseg struka >102 cm, a pretile žene >88 cm. Prvi korak u liječenju prekomjerne tjeelsne težine je određivanje ITM. Nije upitno je li potrebno liječenje bolesnicima koji imaju ITM ≥30 kg/m2. Međutim, postavlja se pitanje je  li potrebno liječiti one bolesnike koji imaju ITM 25-30 kg/m2 ? U takvih bolesnika potrebna je procjena čimbenika rizika za srčanožilne bolesti i potrebno je izmjeriti opseg struka. Ako je opseg struka veći od 102 cm kod muškaraca i veći od 88 cm kod žena i ako ustanovimo jedan ili više čimbenika rizika tada je potrebno liječenje.Tijekom liječenja potrebno je kontrolirati tjelesnu težinu jednom tjedno ili češće. Preporuke za liječenje prekomjerne tjelesne težine i pretilosti uključuju dijetalnu prehranu sa smanjenim unosom kalorija, promjene načina ponašanja i tjelesnu aktivnost. Ako ne dobijemo očekivane rezultate još su nam na raspolaganju lijekovi koji smanjuju glad, a povećavaju osjećaj sitosti i kirurška terapija pretilosti. Bolesnicima je potrebno objasniti da je i minimalno smanjenje tjelesne težine velika korist i doprinos zdravlju. Smanjenje tjelesne težine od 3 do 5% može biti velika korist zdravlju, ali realni cilj je smanjenje tjelesne težine  od 5 do 10% te dostići ITM 20 kg/m2 .

Liječnici preporučuju dijetu, ali moramo objasniti bolesnicima da nema čarobne dijete. Koju ćemo dijetu preporučiti ovisi o pretilosti i pridruženim bolestima. Npr. bolesnici koji su pretili i imaju arterijsku hipertenziju trebali bi prihvatiti DASH dijetu (engl. Dietary Approaches to Stop Hypertension). DASH dijeta bogata je voćem, povrćem, nemasnim mliječnim proizvodima i cjelovitim žitaricama. Bolesnici sa srčanožilnimbolestima i pretilošću imaju koristi od mediteranske dijete. Za smanjenje prekomjerne tjelesne težine nije dostatna samo niskokalorična dijeta (npr. 500-1000 kalorija dnevno). Dijeta mora biti dio sveobuhvatne strategije liječenja koja obuhvaća  promjene loših životnih navika,  uključujući redovitu tjelesnu aktivnost i promjene načina ponašanja.  

Prema pretilosti trebali bi se odnositi kao prema svakoj drugoj kroničnoj bolesti. Nažalost, poznato je da je liječenje kroničnih bolesti često puta teško i dugotrajno.

Na kraju možemo zaključiti da je važno ustanoviti ITM kod svakog bolesnika, potom utvrditi dodatne čimbenike rizika kao i pridružene bolesti koje su povezane s pretilošću. Preporuke za smanjenje prekomjerne tjelesne težine i pretilosti uključuju dijetalnu prehranu, promjene načina ponašanja i tjelesnu aktivnost. Ako ove mjere ne daju očekivane rezultate tada nam ostaje na raspolaganju još i medikamenta terapija ili kirurško liječenje pretilosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Higijena spavanja

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Antidepresivi

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Kriurški zahvat

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Ovdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Karcinom

Spinalni tumori – 1. dio

Uvod. Spinalni tumori ili tumori kralježnične moždine i kralježnice predstavljaju tumorsko tkivo unutar ili oko kralježnične moždine. Tumori kralježnice klasificirani su prema: Tumori leđne moždine, koji se naziva i intraduralni tumori, su tumori kralježnice koji počinje unutar leđne moždine ili tvrde ovojnice leđne moždine (dura). Intraduralni tumori se dijele na: Tumor koji zahvaća kosti kralježnice […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]