Svake godine u svijetu umire više od 8,6 milijuna žena od bolesti srca i moždanog udara.

Od bolesti srca i moždanog udara umire više žena nego od svih ostalih bolesti zajedno kao što su maligne bolesti, HIV, tuberkuloza i malarija. Većina bolesti srca i moždanih udara može se spriječiti mjerama primarne prevencije. Svjetska kardiološka federacija svojim aktivnostima širom svijeta utječe na poboljšanje znanja žena o bolestima srca i moždanom udaru, a time i na smanjenje smrtnosti, produženje trajanja života i na poboljšanje kvalitete života.

Od 4. do 7. svibnja 2014. godine u Melbourne-u, Australija održan je Svjetski kardiološki kongres. Prvi dan kongresa bio je posvećen bolestima srca i moždanom udaru kod žena. Kod žena s fibrilacijom atrija ustanovljena je veća smrtnost, češće zatajenje srca i češći moždani udar nego kod muškaraca. Što se tiče srčanih grešaka, stenoza mitralne valvule češća je kod žena nego kod muškaraca i prolaps mitralne valvule češći je kod žena, oko 6% žena ima prolaps mitralne valvule. Smrtnost od akutnog infarkta miokarda veća je kod žena nego kod muškaraca.

Rezultati istraživanja provedenog u Švedskoj i Velikoj Britaniji pokazuju veću smrtnost kod žena mjesec dana nakon infarkta miokarda nego kod muškaraca. Istraživanje je provedeno na 500 000 hospitaliziranih bolesnika zbog akutnog infarkta miokarda tijekom 7 godina. Smrtnost 30 dana nakon infarkta miokarda bila je kod žena 9,5% u Švedskoj i 13,9% u Velikoj Britaniji, a kod muškaraca 6,7 % u Švedskoj i 8,9% u Velikoj Britaniji. Razlika u smrtnosti  između žena i muškaraca statistički je značajna.

Na kongresu u Melbourne-u prikazan je program kampanje Svjetske kardiološke federacije pod nazivom 25×25. Prvi broj 25 znači smanjenje prerane smrti od bolesti srca i moždanog udara za 25%. Drugi broj 25 znači 2025. godina do koje bi se trebao ostvariti zadani cilj smanjenja smrtnosti za 25%. U programu kampanje navedene su mjere koje će se provoditi tijekom idućih 11 godina. Sve predložene mjere odnose se na uklanjanje čimbenika rizika koji su promjenljive naravi i na veću dostupnost medikamentne terapije i dijagnostičkih i intervencijskih postupaka. Prva mjera je smanjenje konzumiranja alkoholnih pića za 10%. Druga mjera odnosi se na tjelesnu nekativnost, tj. na njezino smanjenje za 10% odnosno povećanje tjelesne aktivnosti za 10%. Treća mjera odnosi se na smanjenje unosa soli hranom za 30%. Četvrta mjera je smanjenje pušenja duhanskih proizvoda za 30%. Peta mjera odnosi se na snižavanje povišenog krvnog tlaka za 25%. Šesta mjera odnosi se na pretilost, povećanje broja pretilih osoba trebalo bi biti 0%. Sedma mjera odnosi se na povećanje broja ljudi za 50%  koji mogu primati odgovarajuću medikamentu terapiju i konzultacije za prevenciju srčanog infarkta i moždanog udara. Zadnja ili osma mjera odnosi se na povećanje za 80% dostupnosti neophodne medikamentne terapije i temeljnih medicinskih postupaka za liječenje srčanožilnih i ostalih kroničnih nezaraznih bolesti.

Svaki od nas bi trebao dati svoj doprinos kampanji Svjetske kardiološke federacije. Jedino zajedničkim radom i provođenjem mjera primarne i sekundarne prevencije srčanožilnih bolesti možemo doći do cilja započete kampanje za smanjenje smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila za 25% do 2025. godine. U zaključku važno je naglasiti da postoje razlike između žena i muškaraca u incidenciji koronarne bolesti srca i nekih bolesti srčanih zalistaka. U akutnom koronarnom sindromu intervencijski zahvati rjeđe se primjenjuju kod žena nego kod muškaraca. Smrtnost u akutnom infarktu miokarda i mjesec dana nakon infarkta značajno je veća kod žena nego kod muškaraca.