Kruh deblja – zabluda ili istina?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kruh predstavlja osnovnu ljudsku namirnicu već tisućljećima, a osim hranidbene, ima i snažnu religijsku, kulturološku i civilizacijsku ulogu.

Na hrvatskim se stolovima u pravilu nađe i do tri puta dnevno, prateći gotovo svako jelo ili namirnicu. Ipak, kruh je često na optuženičkoj klupi pod tezom da deblja i da mu nema mjesta na jelovniku osoba na dijeti ili onih koji paze na liniju.  No, kako bismo shvatili ima li tu istine, za početak vrijedi promotriti sastav ove svestrane namirnice.

Sastav kruha

Sve vrste kruha imaju dva zajednička sastojka: žitarice i vodu, a ovisno o vrsti prerade žitarica iz kojih se dobiva brašno za proizvodnju kruha, mogu se izdvojiti dvije osnovne vrste kruha: integralni (popularno zvani „crni“) te rafinirani (popularno zvani „bijeli“) kruh. Integralni kruh proizvodi se od brašna dobivenog iz cjelovitih, neprerađenih žitarica, dok se rafinirani proizvodi od bijeloga brašna dobivenoga iz prerađenih žitarica. Samim time, integralni kruh je bogatiji vlaknima, vitaminima  i mineralima od rafinirane inačice.

Energetski kruh je daleko od kalorične namirnice. Kalorijska vrijednost kruha na 100 g ( što odgovora otprilike 2 kriške standardnog kruha) kreće se između 200 i 250 kalorija ovisno o vrsti kruha. Za usporedbu, 100 g čokolade osigurava oko 550 kcal, 100 g oraha 654 kcal, 100 g sjemenki suncokreta 584 kcal, a 100 ml maslinovog ulja 884 kcal. Valja imati na umu da niti jedna namirnica ne deblja sama po sebi, već do gomilanja kilograma dolazi zbog nerazmjera unesene i potrošene energije. Stoga je kruh,  ukoliko se jede u umjerenim količinama i u sklopu energetski primjerene prehrane, poželjna namirnica koja neće pridonijeti nakupljanju suvišnih kilograma.

“Bijeli kruh deblja, a crni pridonosi mršavljenju”

Riječ je o još jednoj zabludi. Kako navodi rad objavljen 2013. godine u časopisu Nutricion Hospitalaria, kruh, bez obzira je li riječ o bijelom ili crnom čini važan dio uravnotežene prehrane zbog visokog sadržaja složenih ugljikohidrata. Dodatno, nema bitnih razlika u energetskoj vrijednosti između dviju vrsta kruha– razlika se odnosi na hranjive tvari koje osiguravaju. 

Ipak , razlika između crnog i rafiniranog bijelog kruha očituje se i u masi pri čemu je kruh od punog zrnja teži od bijelog. Zbog toga je dovoljna manja količina takvog kruha do pojave osjećaja sitosti u odnosu na bijeli kruh. Stoga, je crni kruh s raznim dodacima poput sjemenki „miljenik“ nutricionista i najčešći izbor zdravstveno osviještenih osoba koje žele uravnoteženu prehranu.

Kruh i dijeta nisu nespojiva kombinacija

Većina populacije vjeruje da odlazak na dijetu, odnosno provođenje „zdravijeg“ načina prehrane, podrazumijeva izbacivanje kruha iz svakodnevnog jelovnika. Međutim, ako prehrana nije nutritivno uravnotežena, odnosno ako nisu zastupljeni ugljikohidrati iz nekog drugog izvora kao što su žitarice, tada mnogi posežu za drugim proizvodima, često bogatim jednostavnim šećerima ili mastima, kako bi nadoknadili manjak energije. Uzimajući u obzir postulate pravilne prehrane, koji i za vrijeme dijete zastupaju sve skupine namirnica u prehrani, ni jedna namirnica se ne može zasebno okriviti za debljanje, pa tako ni kruh.

To načelo podupire i znanstvena zajednica, obzirom da sva hranapojedena tijekom dana pruža određenu kalorijsku vrijednost, a ukoliko ona premašuje dnevne potrebe pojedinca, dolazi do nakupljanja suvišnih kilograma. Također je potrebno podsjetiti kako žitarice i njihovi proizvodi čine temelj piramide pravilne prehrane. Pri tome se preporučuje dnevno konzumirati 6 do 11 serviranja iz te skupine, a jedno serviranje označava jednu tanku krišku kruha, pola šalice kuhanih žitarica ili 30 g žitarica za doručak.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kardiovaskularni rizik

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Težina

Što je to personalizirani koncept za redukciju prekomjerne i održavanje zdrave tjelesne mase

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZdravstveni problemi povezani s neadekvatnom prehranom ubrajaju se među najznačajnije javnozdravstvene probleme. U Hrvatskoj, kao i u Europi, više od polovice osoba starijih od 18 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, njih 57,4%, od čega debljinu ima 18,7% stanovnika. Brojke ukazuju na alarmantno stanje upravo u mediteranskim zemljama te potvrđuju premisu da se mediteranska […]

Pretilost

Debljina – pošast novoga doba

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Debljina

Čokoladna cista – što da radim?

Debljina

Utječe li ovaj lijek na porast tjelesne težine?

Debljina

Moždani udar i konzumacija alkoholnih pića i kave – praktična pitanja i odgovori

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOvo je vrlo često i nezaobilazno pitanje u praksi svakog liječnika, odnosno, neurologa. Odgovor je „da“…

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePsorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Nutricionizam

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]