Imam panično anksiozni poremećaj, mogu li uz njih imati napadaje panike?

 

Imam 24 godine, zensko. I dijagnostirian panicno-anksiozni poremecaj od 2017. godine. Od 2017. do kraja 2020. sam bila na terapiji Fevarinom. Od tada sam bolje sto se tice anksioznih smetnji, a napadaj panike nisam imala odavno, ni ne sjecam se. Međutim, večeras sam se probudila oko 2 ujutro s cudnom glavoboljom, tj pritiskom, treskavicom, mucninom i sveopcim losim stanjem. Zatim je zapocela i treskavica, kao da mi se cijeli organizam ubrzao. Ruke su mi se tresle, bilo mi je jako hladno. Nisam mogla tocno odrediti sto mi je ili sto me boli, nisam mogla se smiriti i popila sam brufen za glavobolju i normabel 5 mg (pripisani su mi ti lijekovi). Doslovno sam prozivljavama agoniju 30 min dok normabel nije poceo djelovati. Tih 30 min doslovno nisam mogla ni citati nista, a pokusavala sam tako citanjem nekakvih novinskih portala skrenuti misli, ali nije islo. Kao da mi se oci nisu mogle uhvatiti recenica. Inace imam niski tlak, a u tom trenutku sam izmjerila i bio je 148/90, s otkucajima 125. Nikako nisam mogla usporiti disanje, otkucaje srca, misli koje su jurile sto na sat i mislila sam da imam ili srcani ili mozdani ili sepsu, u svakom slucaju da umirem. Malo je falilo da nazovem hitnu. A nisam mogla precizirati sto mi je ili sto me boli. Sada sam bolje , i dalje me pritisce u glavi. Sad mi se unormalio rad srca i tlak. Je li to bio napadaj panike ili nesto drugo? Odmah sam pomislila na tumor na mozgu zbog “neobicne” glavobolje. Inace nemam drugih dijagnoza. Imam povremene glavobolje.

21.2.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

za precizniju dijagnozu potreban je detaljniji pregled i razgovor. No, velika je vjerojatnost da se radi o napadu panike.

Srdačan pozdrav!

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]