Vrtoglavica je subjektivan osjećaj vrtnje svog tijela ili okoline. Bolesnici ovaj osjećaj često opisuju kao okretanja prostorije ili predmeta oko njih. Vrtoglavica je simptom, a ne bolest sama po sebi. Može biti rezultat brojnih različitih stvari, od kojih su neka ozbiljna, a neka spontano prolaze sama po sebi. Pri pokretima glave često se vrtoglavica pogoršava, a može početi nekoliko sekundi nakon određenog pokreta glave ili promjene položaja tijela. 

Neke vrste vrtoglavice dogoditi će se samo jednom, a neke će se nastaviti ponavljati dok se ne pronađe uzrok.

Što uzrokuje vrtoglavicu?

Vrtoglavica može biti rezultat problema s unutarnjim uhom, koje kontrolira ravnotežu i tada se naziva periferni vertigo. Ako je vrtoglavica rezultat promjena u samom mozgu ili moždanom deblu radi se o centralnoj vrtoglavici. Brojni su uzroci periferne vrtoglavice poput benignog pozicijskog paroksizmalnog vertiga, upale uha, upale vestibularnog živca. Uzroci centralne vrtoglavice su: moždani udar, traumatska ozljeda mozga, infekcija, tumori ili multipla skleroza.

Kako dijagnosticirati vrtoglavicu?

Vrtoglavice se često dijagnosticiraju klinički uz temeljitu anamnezu i klinički pregled.

Određeni klinički testovi poput Dix-Hallpike manevra (pacijenti se brzo spuštaju iz sjedećeg položaja u ležeći položaj), mogu biti od pomoći pri procjeni vrtoglavice. Ponekad je potrebno napraviti i audio vestibularno testiranje (testiranje sluha i ravnoteže). Kod sumnje na centralni uzrok vrtoglavice potrebno je napraviti i MR mozga.

Što uzorkuje vrtoglavicu?

Najčešći uzrok vrtoglavice je benigni pozicijski paroksizmalni vertigo ili BPPV. Ovo stanje se javlja iznenada, bez upozorenja (paroksizmalno) pri specifičnim položajima glave (pozicijski) te najčešće spontano prolazi (benigni). Nastaje pri poremećaju centra za ravnotežu koji se nalazi u unutarnjem uhu. Posljedica je stvaranja sitnih čestica (kristala) koji uzrokuju osjećaj vrtnje. Javlja se vrlo često u osoba bilo koje životne dobi. Karakteristično je da različiti pokreti glave izazivaju vrtoglavicu koja se pri mirovanju smiruje.  

Postoje i drugi uzroci vrtoglavice, uključujući ozljede glave, moždani udar, infekcije, poremećaje unutarnjeg uha.

Koji su simptomi vrtoglavice?

 Osjećaj vrtoglavice može biti praćen:

– mučninom i povraćanjem

– boli, zujanjem u ušima (tinitus)

– gluhoćom

– gubitkom ravnoteže

U slučaju centralnog uzroka vrtoglavice mogu se pojaviti i simptomi otežanog govora, gubitka koordinacije, slabosti mišića, duplih slika.

Kako liječiti vrtoglavicu?

Vrtoglavica često prolazi sama od sebe. U slučaju jake mučnine mogu se ordinirati lijekovi protiv mučnine koji pomažu u uklanjanju simptoma, ali neće spriječiti napade vrtoglavice. Liječenje s ovim lijekovima ne bi trebalo trajati više od nekoliko dana.

Postoji nekoliko vježbi koje mogu ublažiti nelagodu vrtoglavice, a one uglavnom uključuju održavanje određenog položaja glave.

Epleyjev manevar

Epley manevar je prva strategija za mnoge koji imaju vrtoglavicu jer je iznimno učinkovita za osobe s BPPV-om. Manevar se može izvesti kod kuće sljedeći jednostavan postupak:

1. Osoba sjedi uspravno na ravnoj površini, s jastukom iza sebe i ispruženim nogama. Okrene glavu za 45 stupnjeva udesno. Dok je glava još uvijek nagnuta spusti se na jastuk i ostane u ovom položaju najmanje 30 sekundi.

2. Polako okrene glavu ulijevo, punih 90 stupnjeva, bez podizanja vrata.

3. Polako se vrati u prvobitni položaj, gledajući naprijed i sjedeći uspravno.

Ovaj manevar se može ponoviti tri puta za redom, a tijekom svakog pokreta može se javiti vrtoglavica.

Brandt-Daroff vježba

Ovu vježbu najčešće se preporučuje osobama s vrtoglavicom da ju rade kod kuće, jer ju je jednostavno izvoditi bez nadzora. Pri tome treba voditi računa da se ova vježba ne izvodi neposredno prije vožnje automobilom jer se prolazno može pogoršati vrtoglavica.

Djeluje na sitne čestice koje se stvaraju u centru za ravnotežu u unutarnjem uhu i tako rješava uzrok vrtoglavice. Prolazno može doći do pogoršanja simptoma ali s vremenom će simptomi biti sve blaži. Vježba se sastoji od sljedećih koraka:

1. Sjedne se na rub kreveta.

2. Glava se okrene za 45 stupnjeva u lijevo te se osoba legne na desnu stranu.

3. Potom se sjedne uspravno.

4. Isti manevar se ponovi na drugu stranu. Glava se lagano okrene u desno te se potom legne na lijevu stranu.

5. Vježba se izvodi po pet puta sa svake strane (treba oko 10 minuta) i ponavlja se tri puta dnevno.

Kako živjeti s vrtoglavicom?

Prilikom napada vrtoglavice trebalo bi ležati mirno u tihoj, mračnoj prostoriji kako bi se smanjio osjećaj vrtnje. Tijekom svakodnevnih aktivnosti treba pažljivo i polako pomicati glavu. Kako bi se izbjegli padovi pri pojavi vrtoglavice trebalo bih odmah sjesti. U slučaju ustajanja po noći treba upaliti svjetla te koristiti štap za hodanje. Prije nego što se ustane iz kreveta trebalo bi neko vrijeme sjediti na rubu kreveta. Također se pokazalo preventivnim – spavanje s blago podignutom glavom na dva ili više jastuka. Tehnike opuštanja pokazale su se jako djelotvornima s obzirom na to da tjeskoba može pogoršati vrtoglavicu.

Vrtoglavica u većini slučajeva prolazi bez liječenja te se simptomi vrtoglavice sami povuku unutar nekoliko dana. U manjeg broja bolesnika vrtoglavica je kronično stanje s epizodama koje su  nepredvidive i sporadične. Simptomi ovise o uzrocima vrtoglavice, a najveća opasnost su padovi. Poznavanje čimbenika koji izazivaju vrtoglavicu i njihovo izbjegavanje može pomoći u prevenciji epizoda vrtoglavice i padova.