1. prosinca - Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a

Od 1.prosinca 1988. godine na isti dan svake godine širom svijeta obilježava se Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a.

Obilježava se sa ciljem podizanja svijesti o epidemiji i problemima vezanim za HIV, edukacije i senzibilizacije javnosti o bolesti, unaprjeđenja programa prevencije širenja zaraze, te liječenja i skrbi oboljelih.

Nazivi HIV/AIDS ili SIDA

Sindrom stečene imunodeficijencije (skraćeno AIDS ili SIDA) je uznapredovali stadij infekcije virusom humane imunodeficijencije (HIV-om) koji napada obrambeni sustav organizma s posljedičnim razvojem specifični zaraznih i malignih bolesti. AIDS je kratica od engleskog naziva „Acquired Immunodeficiency Syndrome“, dok je francuska kratica za ovu bolest SIDA - „Syndrome d’ imunodeficiencience acquise“, a u oba slučaja znači isto - sindrom stečene imunodeficijencije. Hrvatski naziv za ovu bolest je kopnica.

Uzročnik je HIV

HIV je virus humane imunodeficijencije koji uzrokuje AIDS, a skraćenica dolazi od engleskog naziva „Human immunodeficiency virus.“ Postoje dva tipa virusa HIV- a: tip 1 i tip 2. Virus HIV-a tipa 1 (HIV- 1) dominira u Europi i SAD-u. Već po samoj definiciji bolesti može se zaključiti da virus napada specifičnu vrstu bijelih krvnih zrnaca, tzv. T –limfocite (CD4 limfocite), u njima se umnožava, uništava ih i dovodi do slabljenja obrane organizma od infekcije što rezultira pojavom oportunističkih infekcija i određenih malignih bolesti.

Tijek HIV infekcije

Nakon zaražavanja ne moraju svi inficirani pokazivati simptome bolesti,a vrijeme koje prođe između zaraze i pojave simptoma izrazito varira. U većini slučajeva tijek HIV infekcije ima tri faze:

  1. akutna faza nastaje  dva do četiri tjedna nakon ulaska HIV-a u organizam, a očituje se nespecifičnim simptomima poput gripe ili infektivne mononukleoze i spontano prolazi. 
  2. asimptomatska faza- nakon akutne HIV infekcija slijedi faza  asimptomatske HIV infekcije  (bez simptoma bolesti) koja može trajati  deset i više godina. Za to vrijeme sustav obrane organizma od infekcije postupno slabi i bolest napreduje u AIDS. 
  3. AIDS- simptomatska faza (rani, srednji i kasni simptomi) koja se javlja kod osoba koje imaju manje od 200 CD4 T - limfocita.  Virus HIV-a se u bilo kojoj fazi infekcije može prenijeti sa zaražene na nezaraženu osobu.

AIDS

AIDS je krajnji i najteži stadij HIV infekcije uzrokovana teškim oštećenjem imunološkog sustava. Radi se o skupini bolesti koje se pojavljuju kao posljedica slabljenja imuniteta, prvenstveno se javljaju brojne oportunističke infekcije: protozoalne (pneumocystis carinii), bakterijske (tuberkuloza), virusne i gljivične infekcije, maligne bolesti, poput Kaposijevog sarkoma, limfoma, raka grlića maternice, neurološke bolesti – encefalitis sa posljedičnom demencijom. Prosječno 5-20% HIV pozitivnih osoba je inficirano hepatitisom B i 5-15 % hepatitisom C. Rizik razvoja tuberkuloze je između 26-31 puta veći kod HIV pozitivnih osoba u odnosu na opću populaciju. U 2014. godini registrirano je 9,6 milijuna novooboljelih od tuberkuloze od kojih je 1,2 milijuna među HIV pozitivnim osobama.

Kako se AIDS prenosi?

Tri su glavna puta prijenosa HIV-a:

  1. izravnim unosom krvi zaražene osobe u organizam nezaražene osobe (kontakt sluznice nezaražene osobe s krvlju, ejakulatom ili vaginalnim sekretom zaražene osobe, upotrebom zajedničkog pribora kod intravenskog davanje opojnih droga, piercing, tetoviranje  i manje vjerojatno u zemljama gdje se rutinski vrši testiranje krvi na HIV putem  transfuzije krvi ili krvnih pripravaka),
  2. nezaštićenim spolnim odnosom sa zaraženom osobom
  3. sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće, poroda ili dojenja.

Kako se HIV ne prenosi?

HIV se ne prenosi uobičajenim socijalnim kontaktima, hranom, vodom, zrakom i ubodom komaraca ili ostalih insekata. Uobičajeni socijalni kontakti poput rukovanja, grljenja, korištenje zajedničkog pribora za jelo, kada, bazena, zahodskih školjki  nisu rizični za prijenos HIV-a. Za sada ne postoje dokazi da se virus prenosi poljupcem, osim kod tzv. dubokih poljubaca kojima se prenose velike količine sline i oralnim seksom.

Tko obolijeva?

Učestalost  HIV-a veća je kod slijedećih visokorizičnih skupina:

  • homoseksualnih i biseksualnih muškaraca,
  • intravenskih ovisnika koji među sobom koriste zajedničke šprice i igle,
  • spolnih partnera zaraženih osoba,
  • promiskuitetnih osoba,
  • transrodnih osoba, 
  • osoba u zatvoru i  
  • novorođenčadi majki zaraženih HIV-om.

Recentni podaci pokazuju  da homoseksualne muške osobe imaju 19 puta veći rizik  HIV infekcije od opće populacije, a transrodne osobe 50 puta veći rizik. Prema podacima  UNAIDS  preko 50% novoinficiranih  HIV pozitivnih osoba pripadaju  ovim skupinama.

Epidemiologija HIV/AIDS u svijetu i Hrvatskoj

Ukupan broj HIV pozitivni osoba u svijetu je 37 milijuna, a broj novoinficiranih tijekom 2014. godine je 2,0 milijuna. Ukupan broja umrlih osoba od AIDS-a tijekom 2014. godine je 1,2 milijuna, od kojih su 150.000 umrlih bila djeca mlađa od 15 godina. Najveći broj HIV pozitivnih osoba živi u području Subsaharske Afrike  oko 25 milijuna, gdje je tijekom 2014. godine registrirano 1,4 milijuna novoinficiranih odraslih osoba i djece.

Osobito je zastrašujući  podatak da je u području Subsaharske Afrike ukupan broj HIV pozitivne djece mlađe od 15 godina u 2014. godini iznosio 2,3 milijuna, dok je broj novoinficirane djece mlađe od 15 godina iznosio 190.000.

Prema podacima UNAIDS dnevno je tijekom 2014. g.5.600 novoinficiranih HIV pozitivnih osoba, od čega je:

  • oko 66% novoinficiranih u području Subsaharske Afrike,
  • oko 600 su djeca mlađa od 15. god.,
  • oko 5.000 su stariji od 15. godina, od kojih su 48% žene i oko 30% osobe mlađe životne dobi (15-24. god.).


Epidemiološki podaci u Hrvatskoj (1985.-2014. god.)

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 1985. god. kada je zabilježena prva HIV oboljela osoba u Hrvatskoj do 2014. god. ukupno je registrirano 1.208 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija. Broj oboljelih od AIDS-a u navedenom razdoblju je 441, a 212 osoba je umrlo kao posljedica ove zarazne bolesti.

U posljednjih pet godina prosječno se  godišnje registrira 80 (70-92) zaraženih HIV-om čime se Hrvatska svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije. Među zaraženim osobama dominiraju muškarci (86%) u dobnim skupinama od 25 do 39 godina (53%). Većina zaraženih se zarazila nezaštićenim spolnim putem (88,3%), a dominira muški homoseksualni put prijenosa (59,1%).

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci