U posljednje vrijeme se na dermatološkim kongresima raspravlja o utjecaju tetoviranja na kožu, ali i na cjelokupno zdravlje. Tome je razlog što su tetoviranja sve ćešća i sve je veći broj osoba koje imaju i po nekoliko tetovaža na koži.

U zapadnim zemljama oko 25 posto ljudi u dobi do 30 godine ima jednu tetovažu, i smatra se da će u sljedećih nekoliko godina oko 40 posto ljudi iste  dobi  imati tetoaže, bilo da je riječ o standardnoj tetovaži, bio-tetovaži ili  trajnom make-up. Radi toga  su dermatovenerološka društva nekoliko  Europskh zemalja uputila  sužbena izvješća i obavjesti za javnost u vezi komplikacija s tetoviranjem kako bi se upozorilo da  sve to nije tako bezazleno.

Vrlo  često k liječniku dolaze uplašeni roditelji s  djecom u tinejđerskoj dobi kako bi ih odgovorili  od tetoviranja i  kako bi bili informirani o  svim mogućim  posljedicama ovog postupka. Rizici tetoviranja koji se najčešće spominju su infekcije, alergijske reakcije i unos teških metala u organizam. Ozbiljnije infekcije koje su moguće su HIV i razni oblici hepatitisa, a ostale infekcije uključuju MRSA-u ili neki drugi oblik upale dubinskih slojeva kože.

Istraživanja prof. dr. Jorgena Serupa iz Copenhagena otkrila su  kancerogene kemikalije u 13 od 21 boje koje se u Europi uobičajeno koriste za tetoviranje. Boje za tetovažu sadrže toksične metale kao što su aluminij, kobalt, krom, bakar, željezo, živu i nikal. Crvene boje sadrže živu, a zelene i plave boje kobalt. Prema američkim istraživanjima, crna boja za tetoviranje se proizvodi pomoću benzopirena, koji, prema pokusima na životinjama, uzrokuje rak kože. Tetovaže uz pomoć kane nose manji rizik jer je kana  prirodna boja koja nije  štetna, ali se ona  kod tetovaža ponekad miješa s nekim toksičnim supstancama, kao što je parafenilenediamin, koji može izazvati  dermatitise, alergijske reakcije, i ožiljke. Tetovažu se ne smije raditi  u osoba koje imaju   kronične kožne bolesti, kao što su psorijaza, sarkoidoza ili vitiligo (leukodermija), ili su do sada imali  bilo koji oblik kontaktnih  alergija.

Alergijske reakcije su također  jedna od mogućih opasnosti tetoviranja, osobito na crvene pigmente, a  mogu  početi  odmah nakon tetoviranja  ili se  javljaju nakon nekoliko sati ili dana. U samim alergijskim zbivanjima uključeno je nekoliko imunoloških mehanizama (T stanice, reakcija stranog tijela,TNF, ROS indukcija, fototoksična reakcija i dr). Alergija obično počinje kao crvenilo i otok koji je praćen svrbežom, sam tetoaža počinje izgledati zamućeno  uz nastajanje ranica i krasta, a estetski rezultat je porazan.

Osobe najčešće samoinicijativno počinju mazati  na crvenilo različite  kreme u nadi da će alergija proći i stati, no kada uvide da se stanje ne smiruje javljaju se liječniku.U ovom slučaju  potrebno je  tetoažu ukloniti  a to je moguće kirurškim putem ili laserski Q Switch Nd-Yag laserom. Kirurškim putem se mogu ukloniti manje tetoaže, dok su za velike tetoaže preporučljivi samo laserski zahvati koji se ponekad moraju raditi i u nekoliko navrata. Radi svega navedenog potrebno je dobro razmisliti i donijeti  ispravnu odluku da li je tetoviranje potrebno ili ne.