Kako bi postavili određenu dijagnozu dermatolozi   primjenjuju posebnu svjetiljku koja se naziva Wood svjetiljka ili lampa, a koja je dobila ime po svom  izumitelju.

Kako bi postavili određenu dijagnozu dermatolozi primjenjuju posebnu svjetiljku koja se naziva Wood svjetiljka ili lampa, a koja je dobila ime po svom izumitelju američkom fizičaru Robertu Woodu (1868-1955).

Wood svjetiljka stvara UVA svjetlo valne duljine 365 nm, a često se naziva i crnim svjetlom jer je nevidljiva oku.

Osim u dermatologiji ona se primjenjuje u veterini, policiji, industriji, pri detektiranju novčanica, u filmskoj industriji i dr. U dermatologiji se primjenjuje u otkrivanju mnogih bolesti što vrlo često pacijenti i ne znaju pa im je iznenađenje kakova je to svjetiljka i čemu služi.

Wood svjetiljka ne predstavlja oblik terapije kožnih bolesti, već pomaže u otkrivanju određenih stanja i postavljanju točne dijagnoze i  pravilnog liječenja. Ona je pomoć i u ocjenjivanju uspješnosti terapije. Danas se Wood svijetlo primjenjuje u otkrivanju gljivičnih, bakterijskih, parazitarnih bolesti kože kao i u nekih nasljednih bolesti te u poremećajima pigmentacije.

Vrlo često se primjenjuje u otkrivanju gljivičnih bolesti na koži tipa Pityriasis versicolor ili Mikrosporijaze te u bakterijskih bolesti tipa   Erythrasme.

Ove navedene bolesti mogu izgledati  poput različitih bjelkastih ili svijetlo crvenih osipa po koži  trupa ( Pityriasis versicolor) ili žarkog crvenila u preponama ( Erythrasma) pa je uz uzimanje  nalaza za mikološku i bakterijsku obradu  i Wood svjetlo od velike pomoći.

Wood svjetlo je pomoć pri dijagnosticiranju poremećaja pigmentacije u koži pa se primjenjuje u stanjima depigmentacija npr. u vitiliga ili u posebnim oblicima tuberozne skleroze, kao i u hiperpigmentacijama na koži – najčešće u melazme. Postoje tri tipa melasme: površinska, duboka i kombinirani oblik. U površinskom tipu pigment se nalazi samo u prvom sloju kože, a osvjetljivanjem Wood lampom pigment se jače ističe. Kod dubokog oblika pigment se nalazi u srednjem sloju kože, a osvjetljivanjem nema nikakvih promjena jer se pigment vidi jednako kao i bez svjetla.

Wood svjetlo pomaže i u otkrivanju mrlja na koži koje se nazivaju Cafe au lait, a koje izgledaju kao smećkasta diskretna okrugla žarišta na koži. Pojedine osobe mogu imati jednu do dvije ovakve promjene, ali ako ima ima više od šest postavlja se sumnja na nasljedne  bolesti tipa neurofibromatoze. U neurofibromatozama ovakih mrlja na koži najčešće je više od šest i često su smještene u pazusima i preponama i mogu biti jedan od prvih znakova ove bolesti.

U osoba s vitiligom pod Wood svjetlom se opažaju fluorescentna plavkasta oštro ograničena mjesta, dok zdrava i nepromijenjena kože ne  fluorescira.

U skupini metaboličkih bolesti koje se nazivaju porfirije urin bolesnika fluorescira kada se obasja svjetlom UV lampe.

Pregled s Wood svjetlom nije bolan niti neugodan. Prije pregleda savjetuje se ne nanositi kreme na zahvaćene dijelove tijela kao niti dezodoranse. Pregled se radi u mračnoj sobi, s lampom na udaljenosti od 4 do 5 cm od kože kada liječnik pregleda kožu obasjanu ovim svjetlom.

Ako osoba koja se ispituje nema bakterijske ili gljivične infekcije koža neće sjati, a ako su na koži određene gljive davat će fluorescentni žućkasti sjaj, dok će bakterija Corynebacterium minutissimum koju uzrokuje Erythrasmu davati koraljno crvenu fluorescenciju.

Iz navedenog se može zaključiti da Wood svjetlo ima široku primjenu u dermatologiji.