Konzervansi su danas vrlo zastupljeni, pa ih nalazimo u hrani, pićima, kozmetičkim proizvodima, ljekovima i dr. Potrebni su u kozmetičkim proizvodima jer se kozmetički proizvodi bez konzervansa brzo kvare i u njima se mogu razmnožavati gljive, bakterije i plijesni.

Konzervansi imaju baktericidno i fungicidno djelovanje i time produžuju trajnost proizvoda.

Od 20 godina prošlog stoljeća kao konzervans u kozmetičkoj industriji primjenjuje se paraben i jedan je od najeftinijih konzervansa koji se  primjenjuje za produženja roka trajanja krema, pudera, rumenila, parfema, maskara i dr. Za paraben  se  godinama mislilo da je neškodljiv i siguran konzervans koji se  nakon nanošenja na kožu vrlo brzo upija,   metabolizira u organizmu i izlučuje urinom.

Parabena ima više vrsta, ali su najčešće korišteni methylparaben, ethylparaben, propylparaben i butylparaben. Kada se koristi jedan ester u formulaciji, dopuštena maksimalna koncentracija je 0,4%, dok je za smjesu estera najviša dopuštena vrijednost 0,8%. Najčešće korišten je metilparaben  koji se  dugo koristi u kozmetičkoj industriji  jer ne iritira normalnu i zdravu kožu. Kontaktni dermatitisi na  parabene najčešće nastaje na oštećenoj  i iritiranoj koži i na onoj koja je već imala neki kožni problem.Da je ovaj konzervans  neškodljiv za zdravu kožu,  smatralo  se  do 2002  godine kada su Byford i sur.  otkrili visoku koncentraciju parabena u tkivu raka dojke. To je izazvalo mnogobrojna istraživanja i kontroverze u kozmetičkoj industriji. Kao veliki val  informacija se   širila  kroz medije i ozbiljno uzdrmala  mišljenje o tome koliko je kozmetika zdrava ili ne i što je to zdrava kozmetika.

Mnogobrojna istraživanja  potvrdila su da metil paraben ima i slab estrogenski učinak pa se je nastojalo pronaći diriketnu vezu u njezi pazuha tj. u izbrijavanju pazuha i korištenjem  dezodoransa i roll- ona koji sadrže  parabene i nastajanje  raka dojke.

Pojedina istraživanja su dokazala da metilparaben  prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti uzrokuje preuranjeno starenje kože i u ekstremnim slučajevima povećava  rizik od nastanka malignih tumora kože.Također  je dokazano da malena količina melitparabena ne djeluje štetno na zdravlje, ali stalnom  i dugotrajnom  uporabom  nastaje kumulativno djelovanje. Dječja koža  može  jače reagirari na  konzervanse, kao i koža starijih osoba i oštećena koža. Godinama se pričalo o štetnim parabenima koje treba izolirati iz kozmetike, no sada je njihova zabrana postala i službena! Danska je postala prva zemlja Europske Unije koja je odlučila zabraniti dječju kozmetiku koja sadrži parabene, za primjenu kod djece mlađe od 3 godine.

Europska komisija je  u rujnu 2014  godine donijela mnogobrojne zabrane u vezi primjene konzervansa u kozmetičkoj industriji.  Donesenim mjerama Komisija ograničava maksimalnu koncentraciju dvaju konzervansa – propilparabena i butilparabena – te se trenutačno dopuštena granica od 0,4 % kad se upotrebljava pojedinačno i 0,8 % kad se miješa s drugim esterima mijenja na 0,14 % kad se upotrebljava pojedinačno ili u kombinaciji.Zabranjuje se upotreba navedenih konzervansa u proizvodima namijenjenima području pelena djece mlađe od tri godine. 

Komisija je  zabranila   mješavinu metilkloroizotiazolinona i metilizotiazolinona (MCI/MI) u proizvodima koji se ne ispiru, poput krema za tijelo. Mjera je namijenjena smanjenju rizika od kožnih alergija i njihove učestalosti.Zabranila upotrebu pet drugih parabena u kozmetičkim proizvodima: izopropilparabena, izobutilparabena, fenilparabena, benzilparabena i pentilparabena.

Sve je ovo poraknulo razmišljanja  kako konzervansi djeluju na  ljudsko zdravlje. Osim, toga  sve veći broj ljudi koji su alergičkina kozmetiku  zahtijevaju sve veću pažnju o tome što se nanosi na kožu. Svakako da se  dermokozmetičke  linije danas više ne zadrže paraben i zamjenjuju ga drugim konzervansima za koje se  danas misli da nisu škodljivi.

Samom ambalažom proizvoda  određene dermokozmetičke linije nastoje biti sterilne kako bakterije ne  mogu ulaziti u tube i time smanjuju  koncentraciju konzervansa koja im je potrebna.U sterilinim dermokozmetičkim proizodima patentirani su zatvarači  koji ne puštaju  zrak  i onečišćenja, pa je sterinost proizvoda osigurana i  konzervansi nisu potrebni. Smatra se da su kozmetički proizvodi  budućnosti oni koji su bez konzervansa  i koji ostaju sterilni cijelo vrijeme primjene.

O  djelovanju konzervansa na kožu i ljudsko zdravlje sigurno će se znati godinama sve više pogotovo i time što je javnost o njima dobro informirana, a proizvođači  kozmetike, dermokozmetike i ekološke kozmetike nastoje postiči što bolje i zdravije proizvode za njegu i uljepšavanje kože.