S dolaskom hladnijih mjeseci, mnoge bolesti kože ulaze u fazu pogoršanja. Primjer jedne takve bolesti kože je vulgarna psorijaza. Kako se sa zimskim mjesecima pacijentima bolest vraća, tako se u većine bolesnika remeti i psihičko stanje bolesnika oboljelih od psorijaze.

S dolaskom hladnijih mjeseci, mnoge bolesti kože ulaze u fazu pogoršanja. Primjer jedne takve bolesti kože je vulgarna psorijaza. Kako se sa zimskim mjesecima pacijentima bolest vraća, tako se u većine bolesnika remeti i psihičko stanje bolesnika oboljelih od psorijaze. To se najviše odnosi na bolesnike oboljele od srednje teških (zahvaćenost kože više od 10%) i teških oblika (zahvaćenost kože više od 15%) psorijaze.

Vulgarna psorijaza ili psorijaza pripada u skupinu psihodermatoloških bolesti, koja u pacijenta uzrokuje reaktivne psihološke probleme i psihijatrijske poremećaje. Najčešći psihijatrijski poremećaju vezani za psorijazu su depresija, anksioznost, poremećaji ponašanja, ovisnost o drogama i alkoholu, a i sklonost suicidu. Psorijaza je bolest s destruktivnim učinkom na psihičko zdravlje bolesnika. Karakterizira ju kronicitet i neizlječivost kao i kronične bolesti nekih drugih organa, ali je vidljiva i time stigmatizira oboljelog. Utječe na sve komponente života oboljelog, fizičke, psihosocijalne i radne. Ima dubok utjecaj na doživljaj bolesnika o samome sebi, koji gubi osjećaj samopoštovanja, osjećaj ugode i narušeno mu je fizičko zdravlje. To sve prati manja mogućnost zapošljavanja takvih bolesnika i još veću depresiju i nezadovoljstvo oboljelog. Bolesnici s psorijazom su podložniji psihijatrijskim bolestima nego bolesnici s nekim drugim bolestima kože. Isto tako, doživljavaju više razine stigmatizacije od bolesnika s drugim dermatozama. Osim srednje teških i teških oblika psorijaze, sklonost reaktivnim psihološkim problemima imaju i oboljeli od psorijaze posebnih lokalizacija (lice, genitalna regija, nokti). Zbog svega navedenog neophodna je uska suradnja dermatovenerologa i psihijatara, te je velika potreba za osnivanjem Ambulanti za psihodermatologiju, bar u većim medicinskim centrima. Psihološki aspekt psorijaze danas se može mjeriti različitim testovima, npr. Dermatology Life Quality Index (DLQI), kojim se oboljelom postavljaju različita pitanja vezana za funkcioniranje u obitelji, bližoj i radnoj okolini, te na osnovu rezultata tog testa imamo dojam koliko je zapravo oboljeli opterećen svojom bolešću i možemo na vrijeme spriječiti progresiju psiholoških i psihijatrijskih poremećaja. Dodatnu nesigurnost i anksioznost u oboljelih stvara činjenica da je psorijaza neizlječiva bolest, a i mnogi oboljeli su nezadovoljni terapijom i mišljenja su da se psorijaze nikad neće riješiti.

Psorijaza nije samo bolest kože, ona je sustavna bolest, koju karakteriziraju komorbiditeti i tzv. psorijatični marš. Uz psorijazu je u 5-30% slučajeva udružen psorijatični artritis, u 9-11% udružena Chronova bolest, a u 5,7% udružen ulcerozni kolitis. Značajan komorbiditet u psorijaze je metabolički sindrom, koji uključuje hipertenziju, pretilost, šećernu bolest i hiperlipidemiju. S metaboličkim sindromom povećan je kardiovaskularni mortalitet, te čak 3x veći rizik za infarkt miokarda. Akose ne zaustavi psorijatični marš, oboljeli od teške psorijaze umiru i do 6 godina ranije u odnosu na opću populaciju! U slučajevima pojavnosti psorijaze u ranijem djetinjstvu veća je vjerojatnost za razvijanje psorijatičnog marša i navedenih posljedica koje on nosi sa sobom.

Na zadovoljstvo dermatovenerologa, a i oboljelih, s dolaskom bioloških lijekova na Listu skupih lijekova HZZO, od kolovoza 2014. oboljeli od srednje teških i teških oblika psorijaze te psorijaze posebnih lokalizacija dobili su mogućnost adekvatnog liječenja, liječenja koje bi zaustavilo progresiju ove bolesti, razvijanja psorijatičnog marša, komorbiditeta i povećanja postotka mortaliteta u oboljelih.