Vitamin D i koža

Vitamin D ili kalciferol je vitamin koji vrlo važan za zdravlje. Kako je ljeto i vrlo često se oprezno sunčamo ili uopće ne mnogi se pitaju da li je takovo ponašanje zdravo ili ne. Da li bježanjem od sunca previše štitimo kožu, pa jedno pomažemo, a drugo štetimo? Radi toga se sve više govori o vitamnu D jer je to vitamin sunca.

Vitamin D se u tijelu sintetizira u koži pod utjecajem ultraljubičastih zraka, a može ga se unijeti i hranom. Najviše ga ima u ribljem ulju i mesu, mlijeku i mliječnim prozvodima i žumanjku,  tunjevini, lososu, skuši, jetri, jajima, maslacu, jogurtu. Hranom se ne može unijeti  u dovoljnoj  količini, pa se osobe koje imaju njegov manjak često odlučuju  uzeti  multivitaminske  tablete koji  sadrže vitaminom D.

Vrlo često je njegov manjak zabilježen u crne  rase koja živi u sjevernim dijelovima  Europe i Amerike, zatim u   kultura koje tradicionalno pokrivaju  odjećom cijelo tijelo, ali i u osoba koje se ne izlažu suncu ili stalno koriste kreme  i losione sa visokim zaštitnim faktorom od sunca. Skupina vitamina D obuhvaća 7 vitamina koji se međusobno razlikuju u strukturi pobočnog lanca u položaju 17. Ali kad se govori o vitaminu D u užem smislu misli se na skup  vitamina D2 (ergokalciferol) i D3 (kolekalciferol). Ergosterol (provitamin ergokalciferola) je biljnog porijekla, dok je 7 – dehidrokolesterol (provitamin kolekalciferola). Vitamin D praktički je netopiv u vodi, ali se otapa u alkoholu, kloroformu i eteru te u biljnim uljima.

Ako je u tijelu manjak vitamina  D nastaje manjak kalcija  i fosfata što se očituje  promjenama na kostima, prijelomima, slabošću mišića i dr. i nastaje bolest koja se zove rahitis. Radi straha od nastajanja melanoma i drugih tumora kože osobe izbjegavaju sunčanje, pa se odlučuju  laboratorijski provjeriti razinu  vitamina D u krvi te nakon toga  uzimaju   vitamin D u kapsulama.

Preporučene preventivne dnevne količine vitamina D u odrasle osobe su od 400 IJ do 600 IJ, dok neke zemlje preporučuju doze od 400 do 800 IJ  ovisno o dobi. Doze vitamina D su kojoje  se najčešće navode su: dojenčad i djeca do 18 godina 400 IJ, odrasli od 19 – 24 godina 400 IJ ,odrasli od 25 – 50 godina 200 IJ, iznad 50 godina 200 IJ,od 51 – 70 godine 400 IJ, iznad 71 godina i više 600 IJ. Iako nisu strogo određene doze vitamina D to su najčešće preporučene doze.  Starije osobe, osobe koje se slabije izlažu suncu, trudnice, dojilje trebaju veće količina vitamina D. U osoba koje pate od bolesti bubrega ili jetre, može se smanjiti sposobnost aktiviranja vitamina D. U takvim posebnim slučajevima savjetuje se uzimanje preparata vitamina D. 

U  literaturi se spominju mnogobroje uloge ovog  vitamina pa se najčešće navodi  da vitamin D pomaže u izgradnji kostiju te sudjeluje u prevenciji osteomalacije, osteopenije i osteoporoze, pridonosi prevenciji bolesti srca i krvnih žila, štiti od limfoma i raka prostate,  štiti od raka  pluća, kože i debelog crijeva, dojke, gušterače, potiče staničnu apoptozu,  sprečava razvoj krvnih žila koje hrane tumore, sprečava razvoj makularne degeneracije oka, umanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 1 kod djece, prevenira nastajanje multiple skleroze i reumatoidnog artritisa, pozitivno utječei na kvalitetu zubnog mesa i sprečava razvoj gingivitisa, poboljšava funkciju pluća i sprečava nastajanje tuberkuloze. 

Kako bi se smanjila učestalost  nastajanja  malignih tumora kože  preporuke su nas liječnika   da se  izbjegava jakog sunčanje pogotovo kako ne bi  nastale  opeklina koje koža pamti. Radi toga postoje mnogobrojni preparat koji   blokiraju djelovanje sunca na koži  i time blokiraju sintezu vitamina D. Kako do toga ne bi došlo  potrebno je kožu  umjereno izlagati suncu. Pri tome se misli da je važno redovito  svakodnevno, ili dva do tri puta tjedno  10 do 15 minuta  izložiti  lice i ruke. Takvo izlaganje suncu  može osigurati dovoljnu količinu vitamina D.  Pri takvom kratkotrajnom izlaganju suncu primjena zaštitne kreme nije potrebna, a ovakovo sunčanje će biti dovoljno da se sintetnizira dovoljna količina vitamina D.

Osobe koje se prekomjerno sunčaju neće imati povećanu koncentraciju vitamina D jer organizam blokira pretjeranu sintezu i ne pohranjuje ga u slučaju manjka, već pretjerano sunčanje može dovesti do oštećenja u koži i nastajanje malignih tumora kože.  Umjereno i pažljivo sunčanje u jutranjim satima i tijekom kasnog poslijepodneva je zdravo  kako za kožu tako i za cjelokupno zrdavlje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Krv

Je li zabrinjavajuće ako sam na stolici vidjela krv?

Crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

Krv u stolici

Krv u stolici – imam li razloga za brigu?

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Iz iste kategorije

Dermatologija

Suha koža lica – koristim li krive proizvode?

Dermatologija

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Dermatologija

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Dermatologija

Važnost primjene retinoida u liječenju akne

Jedna od najčešćih kožnih bolesti su akne i vrlo čest razlog dolaska dermatologu na pregled. Prve promjene u obliku akne mogu nastati u pubertetu, ali i u odrasloj dobi. Sama pojava na koži može biti blaga poput jedva vidljivih promjena, ali i izrazito teška što uvijek zahtijeva liječenje. Akne nastaju na dijelovima kože koja je […]

Dermatologija

Mala kvržica smećkaste boje na nozi – što da radim?

Dermatologija

Egzosomi i primjena u estetskoj medicini

U posljednje vrijeme su u centru interesa maleni mjehurići koji se nalaze između stanica i nazivaju se egzosomi te se njihovo djelovanje između stanica i uloga intenzivno istražuje. Egzosomi su malene vezikule (mjehurići) koji izgledaju poput malenih okruglih loptica i koje sadrže ribonukleinsku kiselinu – RNK, proteine i neke druge molekule. Iako su jako maleni, […]

Dermatologija

Alopecia areata

Ispadanje kose vrlo je česta pojava, a oblik ispadanja koji se opaža kao krugovi bez kose naziva se alopecia areata. Može nastati u svim životnim dobima, no učestalija je u djece i mladih osoba. Radi se o alopeciji koja prolazi kada se otkrije uzrok koji je u pozadini problema pa ne ostavlja trajne ožiljke ili […]

Dermatologija

Aterom na vlasištu

Ateromi su lojne ciste ispod kože koje se nazivaju i još i epidermalne ciste. Mogu nastati bilo gdje na tijelu, ali su na vlasištu najčešće. Djeluju poput kvržica ispod razine kože i ako nisu upaljene ne predstavljaju neki zdravstveni problem. Njihova pojava na vlasištu ponekad zabrinjava pacijente jer nisu sigurni radi li se o zadebljanju […]