Mnoge medicinske procedure i postupci provode se tijekom cijele godine, a pojedine poput sklerozacije kapilara rade se u hladnije doba godine. Tome je nekoliko razloga, a vrlo je bitno da ih pacijent razumije kako bi postupak sklerozacije bio što uspješniji.

Sklerozacija kapilara na nogama nije nova metoda jer se u medicini primjenjuje već desetljećima i pod njom se podrazumijeva ubrizgavanje lijeka koji sadrži tvar lauromacrogal koja potiče upalnu reakciju u stijenci kapilare i time one nestaju. Kako se mora unijeti u svaku kapilaru zahtijeva strpljivost od strane pacijenta i sigurnu i preciznu ruku liječnika. Uobičajeno je da se postupak sklerozacije ponavlja pa je potrebno od tri do pet dolazaka liječniku kako bi se dobio zadovoljavajući rezultat.

Prije sklerozacije potreban je pregled kod liječnika koji će poslušati što pacijenta smeta, jesu li kapilre samo estetski nedostatak ili su prisutni simptomi bolesti vena u sklopu kronične venske insuficijencije.

Bolesti vena nogu vrlo su česte kod nas, a tome pogoduje dugo sjedenje ili stajanje na poslu, nedovoljna fizička aktivnost, hormoni i višak tjelesne težine. Nasljeđe je također vrlo bitan čimbenik pa se u pojedinim obiteljima nasljeđuje sklonost bolestima vena u obliku proširenih vena i kapilara, tromboza i venskih ulkusa.

Pojedine osobe koje imaju kapilare nemaju niti jedan od općih znakova bolesti vena kao što je umor u nogama, grčevi, nemirne noge tijekom noći pa kapilare predstavljaju samo estetski problem. No, uz kapilare se mogu razvijati i znakovi ove kronične bolesti vena pa je uvijek prije početka liječenja potrebno napraviti ultrazvuk vena – Color Doppler kako bi se utvrdilo kakvo je stanje vezano uz vensku cirkulaciju u nogama.

Sklerozacija kapilara se iz nekoliko razloga ne radi u ljeto. Jedan od osnovnih razloga je taj što se nakon sklerozacije moraju nositi kompresivne venske čarape koje su dosta snaže. Obično je to stupanj kompresije dva, i vrše jak pritisak što je bitno kako bi liječenje bilo što uspješnije. Tijekom ljeta bi bilo vruće u tim čarapama pa bi se pacijenti pojačano znojili i grebali kožu na noga pa je time povećana sklonost dermatitisa i infekcijama kože. Stoga se nastoji sklerozacija kapilara raditi tijekom zime kada je i ugodnije biti u čarapama. Drugi razlog je – a taj je i rjeđi – da na mjestu aplikacije lijeka u kapilaru nastaje hiperpigmentacija ako se taj dio tijela izloži suncu. Time je to razlog da se kapilare skleroziraju zimi kada se koža ne sunča.

Nuspojave sklerozacije su vrlo rijetke, ali su moguće. Najčešće su nastajanje crvenila, otoka, hematoma i hiperpigmentacije na mjestu uboda. Rijetko je nastajanje ranice na mjestu uboda. Vrlo rijetko, ali je moguće i nastajanje alergijskih reakcija poput anafilaktičkog šoka ili lokalnih alergijskih reakcija na mjestu uboda. Uvijek je bitno dobro uputiti i informirati pacijenta prije provođenja sklerozacije točno o kojem načinu liječenja se radi te što se može postići kao i o mogućim nuspojavama.