Algodistrofija (kompleksni regionalni bolni sindrom) – 2. dio

Ključan simptom je produljena bol koja može biti stalna, a kod nekih bolesnika, izrazito neugoda i teška. Bolesnik doživljava bol kao pečenje ili bockanje iglama. Bol se može pojaviti u cijeloj ruci ili nozi, iako je bio ozlijeđen samo jedan prst ili zglob u stopalu ili šaci.

Ponekad, bol može čak i putovati na suprotnu stranu tijela. Na bolnom mjestu postoji povećana osjetljivost na lagani dodir ili kontakt koju nazivamo alodinija. U nekih bolesnika nailazimo i na promjene osjeta u zahvaćenom dijelu tijela, i to u obliku “čarape” (ukoliko se radi o stopalu) ili “rukavice” (ukoliko se radi o šaci). Odnosno u šaci ili stopalu bolesnici imaju slabiji osjet u odnosu na okolna područja.

Bolesnici zahvaćeni algodistrofijom često imaju povremene promjene u temperaturi, boji kože i otoku zahvaćenog ekstremiteta. Navedene promijene nastaju zbog poremećaja mikrocirkulacije koja uzrokuje oštećenja živaca koji kontroliraju protok krvi i temperature. Zahvaćena ruka ili noga mogu biti topliji ili hladniji u odnosu na suprotnu ruku ili nogu.
Nakon nekog vremena koža na zahvaćenom ekstremitetu (ruci ili nozi) mijenja boju, postaje plava, ljubičasta, blijeda ili crvena, ovisno o fazi bolesti.

Druge uobičajene značajke algodistrofije uključuju:

  • promjene u debljini kože zahvaćenog područja, postaje sjajna i tanka
  • pojačano znojenje u zahvaćenom području ili okolnim dijelovima što zovemo hiperhidroza ili smanjeno u kasnijoj fazi što zovemo hipohidroza ili ahidroza
  • promjene noktiju i kose, u smislu da postaju tanki i lomljivi, a kosa opada i lošije je kvalitete
  • ukočenost u zahvaćenim zglobovima, smanjen opseg pokreta
  • poremećaj koordinacije
  • podrhtavanje zahvaćenog ekstremiteta

Bol i drugi simptomi se mogu nalaziti bilo gdje u tijelu, no karakteristični su u šaci, prstima kao i u skočnom zglobu nakon prijeloma. Simptomi se mogu promijeniti tijekom vremena i variraju od osobe do osobe. Tijekom vremena, zahvaćeni ekstremitet postaje hladniji i bljeđi uz promjene noktiju, kao i pojavu grčenja u mišićima. Bol može biti pogoršana tijekom emocionalnog stresa.

Čak 80% bolesnika s početnim simptomima se izliječe u roku 18 mjeseci od početka, bilo spontano ili uz liječenje. U nekih bolesnika, znakovi i simptomi kompleksnog regionalnog bolnog sindroma mogu trajati mjesecima i godinama. Liječenje je puno učinkovitije kad se krene u ranoj fazi bolesti.

U više od 90 posto slučajeva, stanje je potaknuto traumom ili ozljedom. Najčešći okidači su prijelomi, uganuća, ozljede mekih tkiva (kao što su opekline, posjekotine ili modrica), duga imobilizacija (gips) ekstremiteta. Algodistrofija predstavlja abnormalan odgovor koji povećava učinke ozljede, što znači da neki ljudi reagiraju pretjerano na okidač koji ne izaziva probleme za druge ljude.

Liječnika bi trebalo posjetiti ako imate stalnu bol, koja utječe na ekstremitet (ruku ili nogu) uz crvenilo i otok. Važno je liječiti algodistrofiju rano dok ne dođe do kasnih znakova i simptoma bolesti poput atrofije mišića i kože, zakočenosti u zglobu i slično.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]