Dijagnoza bolesti

Radiološka obrada. MR mozga se predlaže ukoliko se prezentacija boli čini netipičnom i ako postoji poremećaji u osjetu ili funkciji mišića na licu i u usnoj šupljini. To može uključivati ​​nalaze osjetnih i/ili motornih poremećaja ili bilo koji drugi simptom koji upućuje na poremećaj središnjeg živčanog sustava.

Poremećaj u izlučivanju sline (sindrom sicca) također treba imati na umu. Testiranje na alergene ponekad može biti korisno. Ukoliko se sumnja na Sjögrenov sindroma trebat će se uraditi biopsija malih žlijezda slinovnica.

Psihološko testiranje anksioznosti i depresije se može uzeti u obzir za procjenu utjecaja psiholoških čimbenika na pojavu simptoma bolesti.

Gastroskopija može biti korisna ukoliko se sumnja na gastritis.

Diferencijalna dijagnoza

Sindrom pečenja u ustima može biti iscrpljujuće, kronično stanje, stoga je neophodno isključiti uzročne čimbenike koje je moguće liječiti.

Lokalni čimbenici uključuju:

•  bruksizam (škripanje zubima) i neoptimalan status zubne proteze. Navedena stanja mogu proizvesti mikrotraumu i lokalno crvenilo, te rezultirati osjećajem pečenja. Klinički nalazi uključuju buđenje s glavoboljama, osjetljivost u mišićima žvakanja i škljocanje zubima po noći.
• Infekcije kao gljivice, npr. Candida albicans je čest lokalni uzrok pečenja u ustima.
• Lokalne alergijske reakcije, moguće na protezu ili na novu pastu za zube također mogu rezultirati osjećajem peckanja.

Sistemski čimbenici koji mogu uzrokovati peckanje u ustima uključuju:

•  lijekove, nedostatak vitamina i sustavne bolesti.

Pokazalo se da različiti lijekovi izazivaju oralno peckanje kao nuspojavu, uključujući lijekove za krvi tlak, za alergiju i za smirenje.

Pokazalo se da nutritivnih nedostataka uključujući vitamine B 12 , B 6 , D, željezo i cink koji mogu uzrokovati ove simptome.

Gastritis, šećerna bolest i bolesti štitne žlijezde  mogu uzrokovati žarenje u ustima.

Povijest sadašnje bolesti, uzimanje lijekova, alergije, dosadašnje bolesti, temeljit pregled stomatologa su osnova u postavljanju ove dijagnoze.

Potrebno je obaviti i pretrage kranijalnih živaca, promjene u sluznici usne šupljine kao i dodatna dijagnostička obrada s laboratorijskim nalazima i ponekad s MR-om mozga.

Testiranje na alergije i infekcije ponekada može biti poželjno u dijagnozi ovog sindroma.