Vrijed želuca i dvanaesnika

Najčešći simptom je žareća bol u trbuhu, koja je posljedica kontakta želučane kiseline i otećenog dijela sluznice. Može se javiti u bilo kojem dijelu trbuha, no najčešća je u gornjem, između pupka i prsne kosti.

Peptički vrijed je rana na unutarnjoj stijenci želuca ili dvanaesnika, koji je u stvari početni dio tankog crijeva.

Najčešći simptom je žareća bol u trbuhu, koja je posljedica kontakta želučane kiseline i oštećenog dijela sluznice. Može se javiti u bilo kojem dijelu trbuha, no najčešća je u gornjem, između pupka i prsne kosti. Bol je jača kad je želudac prazan, posebice noću, a popušta nakon obroka. Hrana dovodi do neutralizacije kiseline na određeno vrijeme i ponaša se poput pufera. Nakon nekoliko dana ili tjedana tegobe se mogu ponoviti. Simptomi bolesti mogu biti i puno teži: povraćanje krvavog sadržaja, crna, katranasta stolica, povraćanje hrane, promjene apetita i gubitak na težini. Vrijed nastaje kad želučani sadržaj nagrize sluznicu stijenke i napravi ranicu, koja se može bitno povećati.

Bakterija Helicobacter pylori se danas smatra jednim od najvažnijih uzroka nastanka vrijeda. U većine ljudi bakterija je normalno prisutna u stijenci želuca te ko njih ne pravi nikavih problema. Međutim, ona može oštetiti sluznicu i tako započeti kaskadu daljnjih oštećenja. Prenosi se s osobe na osobu bliskim kontaktom, vodom ili hranom. Uzimanje analgetika i nesteroidnih antireumatika (aspirin, diklofenak, ibuprofen, ketoprofen i sl.), kao i kortikosteroida, ponekad dovede do oštećenja stijenke i stvaranja vrijeda. To je posebno izraženo, ako se lijek koristi natašte. Stoga, treba voditi računa o mogućim nuspojavama ovih lijekova, koji se previše koriste. Ako je potrebno, biolje je propisivati paracetamol. Paracetamol ne dovodi do vrijeda i ima dokazanu analgetsku vrijednost. I drugi lijekovi mogu oštećivati sluznicu želuca i dvanaesnika. To su najčešće bisfosfonati, kojima se liječi osteoporoza.

Neliječeni vrijed se može komplicirati unutarnjim krvarenjem koje se manifestira povraćanjem krvi ili crnom stolicom. Takvi bolesnici razvijaju anemiju i potrebno ih je liječiti u bolničkim uvjetima. Mogući ishod bolesti je perforacija stijenke želuca ili dvanaesnika, što zahtijeva hitno kirurško liječenje. Nakon sanacije zaostane ožiljak, ponekad uzrokujući stenozu i otežano prolaženje hrane. I tada je potrebno kirurško liječenje da bi se uspostavila normalna pasaža.

Dijagnoza se postavlja u pravilu kod gastroenterologa ezofagogastroduodenoskopijom (gastroskopija; EGDS). Ta se procedura izvodi savitljivim endoskopom na čijem je vrhu kamera, koja sliku prenosi na ekran. U slučaju da vrijed krvari, kroz taj aparat se može zaustaviti krvarenje. Ova pretraga se može izvesti i u kratkotrajnoj anesteziji. Ako je vrijed sumnjiv, s njegova ruba se uzme kliještima dio stijenke za mikroskopsku analizu (biopsija). Ona je obavezna za vrijed želuca. Biopsijom se dobije uzorak za mikroskopsku analizu (patohistološka dijagnoza). Na taj način se u tkivu otkriva i Helicobacter pylori, koja se još može detektirati iz krvi, stolice ili u izdahnutim plinovima. Ranije je dosta korišteno Rtg snimanje, danas izvodi samo izuzetno.

Liječenja je usmjereno na smanjenje lučenja želučane kiseline, jer je ona najodgovornija za nastanak oštećenja sluznice. Danas su najpotentniji lijekovi inhibitori protonske crpke (IPP).

Bez obzira o kojoj vrsti IPP lijeka se radi (pantoprazol, esomeprazol, lansoprazol, omeprazol i sl.) svi su podjednako učinkoviti u smanjenju lučenja kiseline. Blokatori H2 receptora (ranitidin, famotidinm, cimetidin) i antacidi se danas sve manje upotrebljavaju, potisnuti potentnijim lijekovima. Liječenje se provodi prosječno oko mjesec dana, a ponekad i dulje. Ako je dokazana inkekcija H. pylori potrebna je eradikacija s dva različita antibiotika kroz 7 dana, istovremeno s IPP-e. U slučaju da kontrolni test ukaže da nije uspjela eradikacija bakterije treba tijekom gastroskopije uzeti ponovno uzorak i poslati ga na mikrobiološku analizu. Naime pretjerana uporaba antibiotika dovodi do rezistencije i u slučaju ove bakterije.

Kod nekih bolesnika vrijed se ponavlja i po više puta. Najčešća pojava je tijekom proljeća i jeseni. Pušenje i značajnija upotreba alkohola često prate ovu bolest. Stresni način života, također, doprinosi učestalosti ove bolesti. Stoga, izbjegavanje pušenja, umjerenost u pijenju alkoholnih pića uz pridržavanje uputa liječnika o načinu uzimanja različitih lijekova, mogu značajno smanjiti pojavljivanje vrijeda želuca i dvanaesnika.

    

 

     

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Boja kože

Vitiligo

Promjena u boji kože može biti u obliku pojačane pigmentacije ili gubitka pigmenta. Koža ima određenu boju za koju su zaslužne stanice melanociti, a kada boja nije ujednačena ili ako se ona na pojedinim dijelovima tijela gubi tada se govori o poremećajima pigmentacije. Melanociti su stanice koja se nalaze u bazalnom sloju epidermisa i proizvode […]

Dlaka

Hipertrihoza

Hipertrihoza je pojava pretjeranog rasta dlaka na tijelu na mjestima koja nisu uobičajena (hiper- + grč. θρίξ: dlaka, vlas + -oza, lat. hypertrichosis). Uočiti se može neposredno nakon rođenja kao vidljiva dlakavost ili se može razviti kasnije tijekom života. Jednako je zastupljen u muškaraca i u žena, jer ovaj poremećaj u rastu dlaka nije pod […]

Alzheimerova bolest

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Kortikosteroidne kreme

Osip od trave – molim savjet i pomoć

Fobično anksiozni poremećaj

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Depresija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Iz iste kategorije

Gastroenterologija

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Gastroenterologija

Trebam li napraviti još pretraga za jetru?

Gastroenterologija

Peptička ulkusna bolest

Peptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Gastroenterologija

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Gastroenterologija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Gastroenterologija

Nealkoholna masna jetra – 1. dio

Masna jetra je sveprisutna bolest današnjice rasprostranjena širom svijeta sa prevalencijom koja iznosi oko 25% (1), a definira je nakupljanjem masti u hepatocitima koja prelazi 5% mase jetre. U svakodnevnoj kliničkoj praksi metoda izbora za postavljenje dijagnoze masne jetre je transabdominalni ultrazvuk. Hiperehogeni prikaz jetrenog parenhima u komparaciji sa tkivom bubrega ukazuje na infiltraciju jetrenih […]

Gastroenterologija

Proljev – nepoželjan suputnik na odmoru

Kreću godišnji odmori i dok razmišljamo o putovanju, rijetko nam padaju na pamet probavne tegobe, u prvom redu proljev… Kako bi izbjegli zarazu i sačuvali užitak u zasluženom ljetnom odmoru, važno je poznavati glavna obilježja najčešćih uzročnika te se striktno pridržavati pravila osobne higijene i higijene prehrane. Proljev, zapravo, sam po sebi nije bolest, već simptom […]

Gastroenterologija

Možete li mi očitati nalaze gastroskopije i kolonoskopije?