Alergije u trudnoći

Organizam buduće majke drugačije reagira na neke nokse nego organizam žene izvan trudnoće. To se, između ostaloga, odnosi i na reakcije organizma trudnice na neke poznate alergene, kao što su prašina, gljivice, pelud, mačja dlaka, također i sunce i drugo…

Organizam buduće majke drugačije reagira na neke nokse nego organizam žene izvan trudnoće. To se, između ostaloga, odnosi i na reakcije organizma trudnice na neke poznate alergene, kao što su prašina, gljivice, pelud, mačja dlaka, također i sunce i drugo, a na što žena izvan trudnoće inače ne reagira simptomima alergije. Ova činjenica i ne treba čuditi, jer je poznat podatak kako se znaju odjednom pojaviti ovi simptomi u trudnoći, odnosno žene u trudnoći upravo na ove, poznate alergene, ali i na druge alergene reagiraju tek u trudnoći, iako izvan trudnoće u njih nije zabilježena nikakva alergijska reakcija.

Koje su terapijske mogućnosti u trudnoći kod razvoja nekog vida alergijske reakcije, na neki poznati ili sasvim novi alergen?

Trudnicama se uobičajeno preventivno savjetuje izbjegavanje kontakata s poznatim alergenima, jer se unaprijed ne može znati kakva će reakcija biti, odnosno hoće li uopće biti reakcije, naročito ako inače nije alergična.

To znači:

  • udaljiti kućne ljubimce (mačke naročito) iz neposredne blizine trudnice, odnosno iz prostorija u domu u kojima se trudnica dulje zadržava (paziti da dlake kućnih ljubimaca ne budu na krevetu, garniturama za odmaranje/ležanje i drugo),
  • ne otvarati prozore u periodima godine kada počinje cvatnja,
  • redovito održavati primjerenu čistoću doma i pri tom nastojati ne koristiti previše agresivnih i kemijskih sredstava za čišćenje,
  • ne isprobavati neke nove (napose egzotične) namirnice, odnosno kombinacije nekih namirnica koje se inače ne konzumiraju, naročito ako nešto od toga ima alergena svojstva te
  • ne izlagati se direktnom utjecaju sunčevih zraka i slično.

Ako je u pitanju sezonska alergija, koju izvan trudnoće buduća majka svake godine iznova proživljava, a kao trudnica nema mogućnosti promijeniti podneblje (najčešće je tako), što od preparata koje inače, izvan trudnoće koristi, smije koristiti sada, kao buduća majka?

Sezonska alergija najčešće se manifestira suzenjem očiju, začepljenim nosom, otežanim disanjem, svrbežom i slično, dakle simptomima koji se inače uobičajeno tretiraju lokalnim preparatima u vidu sprejeva za nos, kapima za oči i nos i kremama, koji su u slobodnoj prodaji, te antihistaminicima za peroralnu primjenu (u vidu tableta).

U težim slučajevima, alergijska reakcija manifestira se astmom, a kao najteži oblik alergijske reakcije može razviti alergijski šok.

Antihistaminici kao što su loratadin i cetirizin su sigurni za primjenu u trudnoći, primjena nazalnih dekongestiva u trudnica je upitna, pa se radije ne preporučaju, kao ni započinjanje imunoterapije u trudnoći. Ako je imunoteraija protiv alergije već započela (dakle, prije trudnoće), preporuča se nastavak započete terapije i u trudnoći, uz povećani oprez.

Kako postupiti ako se u trudnice razvije prava alergijska reakcija, koja je i po život opasno stanje (bilo na već poznati alergen, ili na nešto na što trudnica inače izvan trudnoće nikada nije bila alergična)?

To je i inače stanje koje najčešće zahtijeva bolničko liječenje (odnosno za početak zbrinjavanje u ambulanti Hitne medicinske pomoći), pa je potrebno, bez odlaganja, pozvati hitnu pomoć ili, ako je tako jednostavnije, doći u hitni bolnički prijem. Trudnica neće pogriješiti ako prethodno uzme neki od naprijed spomenutih antihistaminika za peroralnu uporabu.

Hoće li dijete trudnice koja je i izvan trudnoće na nešto alergična, odnosno u koje se tijekom trudnoće razvije alergija na nešto, imati alergijsku dijatezu? Nije dokazana uzročno-posljedična povezanost, pa se jedino preporuča povećani oprez pri izlaganju novorođenčeta/djeteta poznatim alergenima, odnosno alergenima na koje je majka alergična. Prema reakciji novorođenčeta/djeteta vidjet će se smije li se sa sigurnošću odbaciti vjerojatnost alergije novorođenčeta/djeteta na nešto, odnosno ustanoviti alergija ili preosjetljivost na neki alergen, te će se dalje postupati prema utvrđenome.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Cistocela

Cistocela

Cistocela je protruzija mokraćnog mjehura u rodnicu koja nastaje zbog defekta dna zdjelice. Prolaps genitalnih organa je poremećaj koji pogađa žene svih životnih dobi. Rizik raste s godinama života pogotovo ulaskom u postmenopauzu pa oko polovice žena starijih od 55g ima neki oblik prolapsa. Rizični čimbenici koji pogoduju nastanku prolapsa su trudnoća, teški vaginalni porodi […]

Folna kiselina

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Niski progesteron

Niska razina progesterona – kako si pomoći?

Progesteron je jedan od hormona neophodnih za održavanje ženskog zdravlja, a niske razine ovog hormona doprinose pojavi različitih problema, od povećanja tjelesne mase do poteškoća s plodnošću. Koja je uloga progesterona te kako osigurati njegovu ravnotežu na prirodan način, saznajte u nastavku članka. Što je progesteron i zašto je važan? Progesteron je ženski spolni hormon […]

Ginekolog

Izostanak menstruacije – molim savjet

Dijete

Primjena vitamina D tijekom trudnoće i kognitivne sposobnosti djeteta

Vitamin D ili kalciferol spada u skupinu vitamina topivih u mastima. Postoje dva glavna oblika vitamina D, vitamin D2 (ergokolekalciferol) i vitamin D3 (kolekalciferol). Vitamin D2 potječe iz biljnih izvora dok se vitamin D3 stvara u koži prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti te se dobiva iz namirnica životinjskog porijekla, pretežno iz ribljih ulja i žumanjaka. S ciljem […]

Menstruacija

Mogu li sa sigurnošću isključiti trudnoću?

Iz iste kategorije

Ginekologija

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Ginekologija

Je li moguće da imam urinarnu infekciju ili upalu jajnika, možda bubrežni kamenci?

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 4. dio

Učinak probiotika na zdravlje ženskog reproduktivnog sustava još je uvijek predmet brojnih istraživanja i u neku ruku kontraverzan. U rodnici obitava 17 do 30 različitih vrsta bakterija. Njihova je normalna koncentracija 10 na 8 do 10 na 9 kolonija i 1 ml vaginalnog iscjetka.  Najpoželjniji mikroorganizam je Lactobacillus (Lactobacillus vaginalis). Žene koje gledaju i čitaju svoje PAPA testove […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 3. dio

Bifidobakterije su povezane s pozitivnim učincima na zdravlje u probavnom sustavu, uključujući poboljšanu probavu laktoze. Ovaj probiotik također može spriječiti ili smanjiti proljev i može smanjiti simptome sindroma iritabilnog crijeva. Također blagotvorno utiču na razinu lipida. B. breve, B. longum subsp. infantis, B. bifidum i B. longum su najčešće bifidobakterije kod dojenčadi. Novorođenčad koja dobiva […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 2. dio

Poslije upoznavanja osnovnih pojmova u ovom novom području znanosti, a da bi mogli bolje razumjeti događanja u mikrobiomu ljudskog organizma moramo razlikovati PREBIOTIKE i PROBIOTIKE. ŠTO SU PREBIOTICI ? Postoji više definicija, znanstvenih i manje znanstvenih objašnjenja. No osnovno je što moramo znati je da su PREbiotici hrana za PRObiotike. Da bi probiotici obavljali svoje […]

Ginekologija

Hematom ili neka druga tvorba?