Ako vam je dijagnosticirana genitalna upala, prepisan vam je antibiotik, no vi i iza provedene terapije imate smetnje, možda manje izražene, ali postoje. O čemu se radi?

Situacija je sljedeća: dijagnosticirana vam je genitalna upala, prepisan vam je antibiotik, no vi i iza provedene terapije imate smetnje, možda manje izražene, ali postoje. Na kontrolnom pregledu preporučen vam je ponovno antibiotik, najčešće drugi. O čemu se ovdje radi? Jeste li vi izuzetak? Je li doktor prvi puta dobro preporučio? Je li potrebno ponoviti antibiotsko liječenje? Pitanja se množe, a ne znate koga pitati.

Dijagnosticiranje genitalne upale

Razmotrimo, dakle, je li ovakva situacija iznimka, jesu li preporuke bile u skladu s medicinskim znanjem, bi li drugi doktor drugačije postupio i tako dalje.

Kada se žena javi nadležnom ginekologu zbog određenih smetnji sa strane genitalnog sustava, a najčešće se radi o pojačanom iscjetku, svrbežu, drugačijem mirisu i slično, prvi korak u postavljanju dijagnoze je ginekološki klinički pregled na ginekološkom stolu, u spekulima i palpacijski. U nekim slučajevima daljnja dijagnostika nije potrebna, jer je već pri kliničkom pregledu jasno o čemu se radi, te će ginekolog preporučiti odgovarajuće liječenje, sistemsko i/ili lokalno.

U drugim slučajevima bit će potrebno napraviti dodatne pretrage (mikrobiološke, te hematološko-biokemijske) i preporučiti liječenje u skladu s nalazima, tj. rezultatima pretraga.

Liječenje genitalne upale

Ovisno o uzročniku genitalne upale, liječenje se provodi antibioticima i / ili antimikoticima, no najčešće ipak kombinirano, u vidu tableta za peroralnu ili vaginalnu uporabu, te masti ili krema za lokalnu primjenu. Jako je važno ne zaboraviti kako se u slučaju dokazane genitalne upale moraju liječiti oba spolna partnera, jer u suprotnom liječenje neće biti učinkovito.

Ako je gljivična komponenta genitalne upale jako izražena (kažemo kako je gljivična upala superponirana), istu je najprije potrebno izliječiti, te potom, ovisno o procjeni, poduzeti daljnje dijagnostičke postupke i preporučiti dodatno liječenje.

Situacije kada je najprije ordiniran antimikotik, pa potom antibiotik, nisu rijetke i zapravo drugog puta nema, jer u podlozi gljivične upale koja je dominantna može postojati i drugi uzročnik, na koji se ne može djelovati prije (iz)lječenja gljivične komponente upale.

Situacije kada je iza prvog antibiotika ponovno ordiniran antibiotik, iz iste ili druge skupine – također nisu rijetke. Je li se odmah na početku liječenja mogao preporučiti drugi antibiotik?

Doista, retrogradno se može tako razmišljati. No, kada je primarna terapija ordinirana ex iuvantibus, tj. samo temeljem kliničke slike, ali nije dovela do rješenja tegoba, uslijedit će ciljana dijagnostička obrada i liječenje će se prilagoditi dokazanom uzročniku. Ponovna dijagnostička obrada uslijedit će i ako je temeljem mikrobioloških nalaza ordinirana inicijalna terapija, koja također nije dovela do izlječenja. Ovakve se situacije mogu objasniti na način da je ili odabran manje potentan antibiotik, ili odgovarajući, ali u neadekvatnoj dosaži, odnosno da je u pitanju više jednako patogenih uzročnika, od kojih svaki reagira na drugi antibiotik.

Dodatne mjere uz ciljano liječenje genitalne upale

Situacije kada se antibiotsko liječenje treba ponoviti mogu izazvati nervozu i druge neugodne emocije i reakcije u bolesnica, koje nerijetko svoj bijes usmjeravaju prema ginekologu. Bolesnicama najviše neugodnosti stvara dugotrajnost terapije, koja u tim slučajevima traje i oko 2x po 14 ili više dana, dakle oko mjesec dana i dulje, a neke počinju imati i smetnje sa strane gastrointestinalnog trakta u vidu zatvora ili dijareje, mučnine, povraćanja i slično.

Ne bi trebalo smetnuti s uma kako uspjehu liječenja pridonosi i osobni pozitivan stav, uz pridržavanje uputa o liječenju, odgovornom spolnom ponašanju, zdravim životnim i prehrambenim navikama.

Prevencija smetnji koje se mogu javiti uz dugotrajno uzimanje lijeka općenito, a poglavito antibiotika sistemski, mogu se ublažiti uzimanjem probiotika (peroralno i / ili vaginalno), od početka antibiotske terapije. Ako ginekolog ne preporuči posebno i probiotik, to je najčešće zato jer je probiotik i tako u slobodnoj prodaji u ljekarni (kupuje se u ljekarni bez liječničkog recepta), a informacije o ovom učinkovitom dodatku liječenju dostupne su svuda oko nas.

Ponekad vrijedi pogledati reklame, ponajprije dok čekate u domu zdravlja ili ljekarni, ili dok čitate omiljeno štivo u mjesečnim izdanjima „ženskih“ novina, ili pak dok gledate omiljene TV emisije, koje su prekidane reklamama – reklame nam nisu najomiljenije dok gledamo neki napeti film, no, ponekad mogu biti i korisne.