Biopsija endometrija (sluznice maternice) je jedna od najčešćih pretraga u ginekologiji. Ginekolog Recamier je još 1843. uveo frakcioniranu kiretažu kao dijegnostičku metodu za rak endometrija i ona je do dan danas zlatni standard u procjeni uzroka neredovitih krvarenja iz materišta.Za postavljanje točne dijagnoze potrebna je dovoljna količina i odgovarajuća kvaliteta uzorka endometrija.

Nekoliko je indikacija za biopsiju endometrija . Najčešćese izvodi zbog procjene uzroka neredovitog krvarenja iz materišta. To je ujedno i jedan od najčešćih razloga dolaska na ginekološki pregled. Nakon ultrazvučnog pregleda te medikamentoznog  liječenja krvarenja koje  nema uspjeha tj. ako krvarenje ne stane mora se pristupiti slijedećem dijagnostičkom postupku-frakcioniranoj kiretaži. Ta metoda uzorkovanja sluznice maternice  obavezna je i kod krvarenja postmenopauzi , premenopauzi i ostalih nepravilnh krvarenja različitih uzroka. Biopsija endometrija se vrši u svrhu procjene endometrija u neplodnih žena.

Kronični endometritis (kronična upala sluznice maternice) i tuberkuloza dodatne su indikacije. Imamo i nekoliko kontraindikacija, tj. slučajevi u kojima ne smijemo raditi biopsiju endometrija a to su akutna upala rodnice , endocerviksa (sluznice vrata maternice), endometrija (sluznice maternice) i jajovoda.

Trudnoća je apsolutna kontraindikacija.

Kiretaža je dijagnostička metoda, dobijemo uvid u stvarnu patohistološku dijagnozu, a ujedno je i terapijska metoda jer u najvećem broju slućajeva zaustavi krvarenje te  odstrani problematično tkivo.

Biopsija endometrija je ambulantni zahvat. Ako se izvodi klasična frakcionirana kiretaža poželjna  je kratkotrajna intravenska opća anestezija ili kadkada samo paracervikalni blok.

Nakon pranja spolovila i sterilnog pokrivanja vrat maternice se prihvati sa jednozubim hvataljkama te se sa sondom prođe cervikalni kanal i šupljina maternice. Vrhom sonde se dođe do dna maternice te se na taj način odredi dubina šupljine maternice. Zatim se kohleom (malom žličicom) postruže cervikalni kanal i materijal se tako numeriran šalje na patohistološku analizu. Potom se dilatira ( širi) cervikalni kanal sa instrumentima Hegarovim dilatatorima. To su instrmenti raznih debljina koji se umeću u cervikalni kanal  redom jedan za drugim od broja  1 do broja  14. Cervikalni kanal mora biti dovoljno proširen da se kroz njega može uvesti kireta u šupljinu maternice ( kavum). Kiretom se postruže sluznica maternice i dobiveni materijal se numerira i šalje na patohistološku analizu.

Postoje i druge tehnike za dobivanje uzoraka materišta , to su poštedniji postupci. Vabra aspirator koji zahtijevaju vakum pumpu te Pipelle sukcijske kirete i slične kanile za čiju uporabu nije potrebno dilatirati endocerviklani kanal.Sve aspiracijske kirete su metalne ili plastične, promjera 2 do 4 mm, priključene na špricu ili sukcijsku pumpu. Zahvat traje 1-2 minute.Taj zahvat je minimalno bolan. Moram još spomenuti metodu utero-brush gdje se upotrebljva četkica koja se bez dilatacije cervikalnog kanala uvede u šupljnu maternice gdje se  pogrebe sluznica i tako se uzmu uzorci tkiva koji se mogu analizirati citološki i patohistološki.

Pouzdanost biopsije endomerija ovim tehnikama je oko 95%. Pipelle ima osjetljivost od 81% i specifičnost veću od 98%.

Komplikacije su vrlo rijetke.

Ozljede stijenke maternice kod kiretaže  mogu biti uzrokovane instrumentima koji se koriste prilikom zahvata. Ovakve ozljede su obično bezopasne i ne zahtjevaju daljnje liječenje. U vrlo rijetkim slučajevima, može doći do perforacije stijenke maternice  ili može nastupiti ozljeda susjednih organa.To se javlja 1: 1 000 slučajeva. Moguča su  obilnija krvarenja i infekcije. Zbog povlaćenja  i dilatacije vrata maternice može doći do jake bradikardije i srčanih poblema  (stimulacija n. vagusa), stoga se ovaj  zahvat danas obavlja u kirurškoj Sali.

U dijegnostici sluznice maternice  kao izvrsna tehnika biopsije  koristi se i  Histeroskopija. O toj temi u slijedećem nastavku.