Akutni infarkt miokarda i stres

Stres je jedan od čimbenika rizika za nastanak koronarne bolesti srca. U stresnim situacijama prisutna je napetost i anksioznost uz povišeni krvni tlak i povišene vrijednosti masnoća i glukoze u krvi.

Također je prisutna veća viskoznost krvi i veća sklonost nastanku tromba u arterijama. Kod osoba koje imaju aterosklerotske promjene na koronarnim arterijama srca stres povećava rizik nastanka akutnog infarkta miokarda. Akutni nfarkt miokarda nastaje zbog potpunog prekida protoka krvi kroz koronarnu arteriju. Potpuni prekid protoka krvi posljedica je aterosklerotskih promjena koronarne arterije i začepljenja trombom. 

Rezultati brojnih istraživanja pokazuju povećanu incidenciju akutnog infarkta miokarda nakon prirodnih katastrofa kao što su potresi, poplave, uragani itd. Nakon uragana Katrina koji je pogodio područje New Orleansa registrirana je značajno veća incidencija akutnog infarkta miokarda nego prije uragana. U Sveučilištu Tulane New Orleans analizirani su podaci 1476 hospitaliziranih bolesnika. Provedena je statistička analiza podataka i testirana je značajnost statističke razlike. Vršene su usporedbe incidencije akutnog infarkta miokarda prije i nakon uragana Katrina.

Već dvije godine nakon uragana ustanovljeno je povećanje broja bolesnika s akutnim infarktom miokarda za 0,7%, nakon tri godine  za 2%, a nakon 4-6 godina povećanje broja bolesnika bilo je za 2,8%. Ova razlika između skupina statistički je značajna ( pNakon uragana također je ustanovljeno povećanje incidencije pridruženih bolesti, poglavito psihijatrijskih bolesti, te povećanje broja pušača i povećanje broja nezaposlenih osoba. Pridružene bolesti i povećanje broja pušača sigurno je čvrsto povezano s kroničnim stresom. Poznato je da neke osobe reagiraju na stres tako da traže pomoć u alkoholnim pićima, pušenju duhanskih proizvoda ili u prekomjernoj prehrani.

Povećanje broja bolesnika s akutnim infarktom miokarda nakon uragana objašnjava se utjecajem kroničnog stresa. Nakon uragana povećao se broj hospitaliziranih bolesnika s akutnim infarktom miokarda tijekom noći i vikendom. Smanjen je broj hospitaliziranih bolesnika u jutarnjim satima, ponedjeljkom i radnim danima. Prije uragana najviše hospitalizacija zbog akutnog infarkta miokarda bilo je ipak tijekom radnih dana u tjednu, što se značajno promijenilo nakon uragana.

Povećanje broja bolesnika s akutnim infarktom miokarda nakon uragana bilo je unatoč smanjenju broja stanovnika New Orleansa. Godinu dana nakon uragana smanjenje broja stanovnika bilo je za oko 180 000, a šest godina nakon uragana smanjenje broja stanovnika bilo je za oko 120 000.
U zaključku možemo naglasiti da je kronični stres važan čimbenik rizika za nastanak koronarne bolesti srca. Kronični stres udružen s ostalim čimbenicima rizika doprinosi nastanku akutnog infarkta miokarda. Izloženost kroničnom stresu povećava incidenciju akutnog infarkta miokarda.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Iz iste kategorije

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?