Angina pektoris

Angina pektoris najčešće je uzrokovana aterosklerozom koronarnih arterija. Rjeđi oblici angine pektoris su uslijed vazospazma (grča) koronarne arterije.

Angina pektoris pojavljuje se 4 puta češće u muškaraca nego u žena. Ukoliko atrosklerotični plak zauzima više od 60% lumena koronarne arterije tada dolazi do nerazmjera između povećanih potreba srčanog mišića za kisikom i mogućnosti dopreme kisika preko oštećenih i suženih koronarnih žila.

Povećane potrebe srčanog mišića za kisikom jesu kod tjelesnih napora ili u emocionalnom stresu. Tako nastaje nedostatna opskrba srčanog mišića kisikom i dolazi do ishemije srčanog mišića. Bol, nelagodnost ili pritisak u prsištu koju bolesnik osjeća ustvari je izravna posljedica ishemije srčanog mišića.

Bolesnici koji imaju anginu pektoris na razne načine opisuju svoje tegobe kao osjećaj nelagode u prsištu sa širenjem u lijevo rame, duž lijeve ruke, u leđa ili vrat, u donju čeljust, a rjeđe u desnu ruku, katkad i u gornji dio trbuha. Trajanje boli obično je od  jedne do 10 minuta, a kod nestabilne angine i do 30 minuta. Prema stabilnosti simptoma razlikujemo stabilnu i nestabilnu anginu pektoris.

Za stabilnu anginu pektoris karakteristično je da se ne mijenjaju intenzitet, trajanje ni učestlost boli u posljednja dva mjeseca. Za razliku od stabilne angine nestabilna angina pektoris karakterizirana je jačim bolima u prsištu s dužim trajanjem i do 30 minuta. Nestabilna angina pektoris se ubraja u akutni koronarni sindrom koji zahtijeva hitno liječenje u bolnici.

Ponekad, iako ne često bol se može javiti i u mirovanju. Bol kod angine pektoris mnogo se češće javlja kod bržeg hodanja, pri uspinjanju uz stube ili uz brijeg, kod uzrujavnja ili uzbuđenja, nakon uzimanja obroka ili pri izlaganju hladnoći. Kako bi si olakšali tegobe bolesnici s anginom pektoris hodaju sporije i više se odmaraju ili uzmu lijekove na bazi nitrata ili nitroglicerina u obliku lingvalete koja se rastopi ispod jezika. Danas su na raspolaganju i ovi lijekovi u obliku spreja koji  promptno djeluju i ublažavaju bol.

Kako bolest napreduje tako se i tegobe javljaju već i pri manjim tjelesnim naporima, a kasnije i u mirovanju. Osobe koje imaju navedene simptome trebaju čim prije potražiti liječničku pomoć kod izabranog liječnika opće medicine koji će ih dalje uputiti na odgovarajuću kardiološku dijagnostičku obradu i liječenje.

Važno je napomenuti da svaka bol u prsištu ne znači da je uvijek u pitanju angina pektoris. Bezalene bolove mišića ili bolove zbog bolesti kralježnice u prsištu ne bi trebali proglasiti anginom pektoris. Ponekad su tjeskoba i napetost obično uzrok boli u prsištu, a katkad je to osjećaj oštrog probadanja u lijevoj strani prsišta. Katkad i poteškoće sa žučnim mjehurom ili probavne smetnje također mogu uzrokovati bol koji se doima blizu srca. Također i neke bolesti jednjaka, torakalne aorte, neke plućne boelsti, te bolesti srčane ovojnice mogu uzrokovati bol u prsištu, a da se ne radi o angini pektoris.

Danas su nam na raspolaganju brojni dijagnostički postupci koje koristimo u dijagnostici angine pektoris. Uz hematološke i biokemijske analize krvi, te elektrokardiografija (EKG), kontinuirana elektrokardiogrtafija tijekom 24 sata (Holter EKG), ehokardiografija, RTG snimanje pluća i srca, test fizičkog opterećenja – ergometrija, radionuklidna perfuzijska scintigrafija miokarda i koronarogrfija. Koronarografija se može napraviti i s CT uređajem tzv. CT-koronarografija.

Angina pektoris se može liječiti mediakmentima, perkutanoom koronarnom angioplastikom (engl. PTCA) i implantacijom metalne potpornice (engl.stent) u koronarnu arteriju ili kirurškim liječenjem tzv. aortokoronarnim premoštenjem. Kardiokirurškom operacijom ugrade se aortokoronarne premosnice (engl. AC bypass). Premosnice mogu biti venske ili arterijske.

Uz spomenuto liječenje angine pektoris važno je i liječenje pridruženih bolesti ko što su povišeni krvni tlak, šećerna bolestii povišene masnoće u krvi. Vrlo je važna edukacija bolesnika s anginom pektoris u cilju promjena loših životnih navika, uvijek se naglašava smanjenje prekomjerne tjelesne težine, prestanak pušenja duhanskih proizvoda, pridržavanje  pravilne prehrane i provoditi svakodnevnu umjerenu tjelesnu aktivnost u trajanju najmanje 30 minuta.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Srce

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]