Angina pektoris

Angina pektoris najčešće je uzrokovana aterosklerozom koronarnih arterija. Rjeđi oblici angine pektoris su uslijed vazospazma (grča) koronarne arterije.

Angina pektoris pojavljuje se 4 puta češće u muškaraca nego u žena. Ukoliko atrosklerotični plak zauzima više od 60% lumena koronarne arterije tada dolazi do nerazmjera između povećanih potreba srčanog mišića za kisikom i mogućnosti dopreme kisika preko oštećenih i suženih koronarnih žila.

Povećane potrebe srčanog mišića za kisikom jesu kod tjelesnih napora ili u emocionalnom stresu. Tako nastaje nedostatna opskrba srčanog mišića kisikom i dolazi do ishemije srčanog mišića. Bol, nelagodnost ili pritisak u prsištu koju bolesnik osjeća ustvari je izravna posljedica ishemije srčanog mišića.

Bolesnici koji imaju anginu pektoris na razne načine opisuju svoje tegobe kao osjećaj nelagode u prsištu sa širenjem u lijevo rame, duž lijeve ruke, u leđa ili vrat, u donju čeljust, a rjeđe u desnu ruku, katkad i u gornji dio trbuha. Trajanje boli obično je od  jedne do 10 minuta, a kod nestabilne angine i do 30 minuta. Prema stabilnosti simptoma razlikujemo stabilnu i nestabilnu anginu pektoris.

Za stabilnu anginu pektoris karakteristično je da se ne mijenjaju intenzitet, trajanje ni učestlost boli u posljednja dva mjeseca. Za razliku od stabilne angine nestabilna angina pektoris karakterizirana je jačim bolima u prsištu s dužim trajanjem i do 30 minuta. Nestabilna angina pektoris se ubraja u akutni koronarni sindrom koji zahtijeva hitno liječenje u bolnici.

Ponekad, iako ne često bol se može javiti i u mirovanju. Bol kod angine pektoris mnogo se češće javlja kod bržeg hodanja, pri uspinjanju uz stube ili uz brijeg, kod uzrujavnja ili uzbuđenja, nakon uzimanja obroka ili pri izlaganju hladnoći. Kako bi si olakšali tegobe bolesnici s anginom pektoris hodaju sporije i više se odmaraju ili uzmu lijekove na bazi nitrata ili nitroglicerina u obliku lingvalete koja se rastopi ispod jezika. Danas su na raspolaganju i ovi lijekovi u obliku spreja koji  promptno djeluju i ublažavaju bol.

Kako bolest napreduje tako se i tegobe javljaju već i pri manjim tjelesnim naporima, a kasnije i u mirovanju. Osobe koje imaju navedene simptome trebaju čim prije potražiti liječničku pomoć kod izabranog liječnika opće medicine koji će ih dalje uputiti na odgovarajuću kardiološku dijagnostičku obradu i liječenje.

Važno je napomenuti da svaka bol u prsištu ne znači da je uvijek u pitanju angina pektoris. Bezalene bolove mišića ili bolove zbog bolesti kralježnice u prsištu ne bi trebali proglasiti anginom pektoris. Ponekad su tjeskoba i napetost obično uzrok boli u prsištu, a katkad je to osjećaj oštrog probadanja u lijevoj strani prsišta. Katkad i poteškoće sa žučnim mjehurom ili probavne smetnje također mogu uzrokovati bol koji se doima blizu srca. Također i neke bolesti jednjaka, torakalne aorte, neke plućne boelsti, te bolesti srčane ovojnice mogu uzrokovati bol u prsištu, a da se ne radi o angini pektoris.

Danas su nam na raspolaganju brojni dijagnostički postupci koje koristimo u dijagnostici angine pektoris. Uz hematološke i biokemijske analize krvi, te elektrokardiografija (EKG), kontinuirana elektrokardiogrtafija tijekom 24 sata (Holter EKG), ehokardiografija, RTG snimanje pluća i srca, test fizičkog opterećenja – ergometrija, radionuklidna perfuzijska scintigrafija miokarda i koronarogrfija. Koronarografija se može napraviti i s CT uređajem tzv. CT-koronarografija.

Angina pektoris se može liječiti mediakmentima, perkutanoom koronarnom angioplastikom (engl. PTCA) i implantacijom metalne potpornice (engl.stent) u koronarnu arteriju ili kirurškim liječenjem tzv. aortokoronarnim premoštenjem. Kardiokirurškom operacijom ugrade se aortokoronarne premosnice (engl. AC bypass). Premosnice mogu biti venske ili arterijske.

Uz spomenuto liječenje angine pektoris važno je i liječenje pridruženih bolesti ko što su povišeni krvni tlak, šećerna bolestii povišene masnoće u krvi. Vrlo je važna edukacija bolesnika s anginom pektoris u cilju promjena loših životnih navika, uvijek se naglašava smanjenje prekomjerne tjelesne težine, prestanak pušenja duhanskih proizvoda, pridržavanje  pravilne prehrane i provoditi svakodnevnu umjerenu tjelesnu aktivnost u trajanju najmanje 30 minuta.

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika