Prekomjerna tjelesna težina poznati je čimbenik rizika za srčanožilne bolesti. Učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti velika je u razvijenim zemljama pa tako i u našoj zemlji.

Učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti veća je u koronarnih bolesnika nego u općoj populaciji. U nekoliko članaka pisao o učestalosti prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u bolesnika nakon infarkta miokarda te u bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija i u bolesnika s povišenim krvni tlakom. Rezultati istraživanja pokazi su visoku učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u sve tri skupine bolesnika.

Rezultati ispitivanja su pokazali da je mali broj bolesnika imao normalnu tjelesnu težinu. Učestalost prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti u bolesnika s anginom pektoris vjerojatno je veća nego u općoj populaciji. U našoj populaciji nije poznata učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u bolesnika s anginom pektoris. Odgovor na  pitanje o učestalosti prekomjerne tjelesne težine u bolesnika s anginom pektoris u našoj populaciji mogli smo dobiti tek nakon provedenog istraživanja.

Cilj istraživanja bio je ustanoviti učestalost prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti u bolesnika s dijagnosticiranom anginom pektoris. Na kardiološkom odjelu provedeno je  istraživanje na 100 bolesnika koji su liječeni zbog angine pektoris. U skupini 100 bolesnika bilo je 37 žena (37%) i 63 muškaraca (63%). Dob ispitivane skupine u vrijeme liječenja bila je od 40-85 godina. Najviše bolesnika 62 (62%) bilo je u starijoj dobnoj  skupini  između 60 i 80 godina.

Normalnu tjelesnu težinu (ITM:18,5-25 kg/m2)  imalo je samo 30 bolesnika (30%). Prekomjernu tjelesnu težinu (ITM: >25-30 kg/m2) imalo je 48 bolesnika (48%). Pretilost (ITM: 35- 40 kg/m2) imalo je 22 bolesnika (22%). Što se tiče navike pušenja cigareta, u vrijeme liječenja 19 (19%)  bolesnika bili su pušači, a 21 (21%)  bolesnika bili su bivši pušači. Šećernu bolest imalo je 30 (30%) bolesnika. Povišeni krvni tlak imalo je 67 bolesnika (67%). Povišene masnoće u krvi imalo je 51 (51%) bolesnika. Rezultati ispitivanja pokazali su da veliki broj bolesnika s anginom pektoris ima prekomjernu tjelesnu težinom ili pretilost (70%).

Kako pomoći bolesnicima koji imaju anginu pektoris i prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost? Kod jednog dijela bolesnika bol u prsima javlja se pri tjelesnim naporima. Zbog toga neki bolesnici izbjegavaju tjelesne napore i teže postižu smanjenje prekomjerne tjelesne težine.  Ovoj skupini bolesnika potrebna je veća motivacija i veća pozornost u educiranju o korisnosti gubitka suvišnih kilograma. Možda su potrebne češće kontrole bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom i anginom pektoris uz češću kontrolu tjelesne težine, a možda je i nekima od njih potrebna psihološka pomoć te još veće angažiranje liječnika obiteljske medicine u cilju smanjenja prekomjerne tjelesne težine.

Sigurno bi imale kliničku vrijednost  buduće studije s većim brojem bolesnika koje bi ispitivale učestalosti pojedinih čimbenika rizika, a poglavito prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u bolesnika s anginom pektoris. Rezultati istraživanja mogu biti od koristi u sekundarnoj prevenciji srčanožilnih bolesti s ciljem poboljšanja kvalitete života bolesnika i smanjenja smrtnosti.

U zaključku možemo zaključiti da veliki broj bolesnika ispitivane skupine tj. 70% s anginom pektoris ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Također je ustanovljeno da veliki broj bolesnika s anginom pektoris (67%) ima povišeni krvni tlak, a više od 50% bolesnika ima povišene masnoće u krvi. Veći broj bolesnika ispitivane skupine tj. 62% bio je u starijoj dobnoj skupini između 60 i 80 godina.