Asimptomatska fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija spada u najčešće srčane aritmije. Učestalost fibrilacije atrija je oko 0,5 – 1% u općoj populaciji, a značajno se povećava sa životnom dobi.

Fibrilacija atrija spada u najčešće srčane aritmije. Učestalost fibrilacije atrija je oko 0,5 – 1% u općoj populaciji, a značajno se povećava sa životnom dobi, tako da je oko 10 puta veća učestalost u osoba iznad 65. godine života. U fibrilaciji atrija srčani ritam je nepravilan, a može biti ubrzan ili usporen. Fibrilacija atrija dobro je poznati čimbenik rizika za tromboembolijske događaje, posebice ishemijskog moždanog udara.

Bolesnici s fibrilacijom atrija mogu imati brojne simptome koji nam mogu stvarati dijagnostičke poteškoće. Tipični simptomi fibrilacije atrija su osjećaj ubrzanog rada srca ili palpitacije, dispneja ili nedostatak zraka, pritisak u prsima, bol u prsima, vrtoglavice, omaglice i umor. Intenzitet simptoma često ovisi o trajanju fibrilacije atrija. Trajanje ove aritmije može biti od nekoliko sekundi ili minuta pa do više sati ili više dana.

Međutim, fibrilacija atrija može biti asimptomatska, kao subklinička tako da bolesnik često ne traži liječničku pomoć. Bolesnici sa simptomatskom fibrilacijom atrija mogu imati ponavljajuće asimptomatske epizode aritmije. Asimptomatske epizode fibrilacije atrija mogu se bez poteškoća otkriti kontinuiranim snimanjem EKG tijekom 24 sata (Holterom).

Važno je naglasiti da prva epizoda asimptomatske fibrilacije atrija može biti opasna. Nažalost neki bolesnici dožive ishemijski moždani udar kao prvi simptom fibrilacije atrija. Prema rezultatima Framighamske studije čak u 24% bolesnika s moždanim udarom i fibrilacijom atrija, moždani udar je bio prvi simptom ove srčane aritmije. Poznato je kod paroksizmalne fibrilacije atrija da gotovo 90% epizoda mogu biti asimptomatske. Zbog takve kliničke prezentacije srčane aritmije možemo jako kasniti s postavljanjem dijagnoze. Postavlja se pitanje što je danas poznato o povezanosti morbiditeta i mortaliteta s asimptomatskom paroksizmalnom fibrilacijom atrija? Kod paroksizmalne fibrilacije atrija obično nalazimo dugotrajne intervale normalnog sinusnog ritma i prolazne asimptomatske epizode fibrilacije atrija. Ovaj tip fibrilacije atrija manje je opasan nego postojana, permanentna fibrilacija atrija.

Međutim, korist od povremenog sinusnog ritma vjerojatno je prenaglašena zbog povećanog rizika moždanog udara za vrijeme konverzije fibrilacije atrija u sinus ritam. Brojne velike studije pokazuju da nema razlike u riziku za moždani udar između bolesnika  s paroksizmalnom i onih s permanentnom fibrilacijom atrija. Ako kasnimo s dijagnozom asimptomatske fibrilacije atrija, postavlja se pitanje što bi mogli učiniti  za ranije dijagnosticiranje ove aritmije? Da li postoji neki pokazatelj za pojedine vrste fibrilacije atrija kao ključ ranije dijagnoze i terapije? Odgovore na ova pitanje možemo naći u studiji Healeya i suradnika. Oni su istraživali subkliničke epizode brze fibrilacije atrija (frekvencije više od 190/ min), trajanja najmanje 6 minuta. Ispitivanje je provedeno na 2.580 bolesnika koji su imali više od 65 godina i povišeni krvni tlak u anamnezi. Već nakon 3 mjeseca praćenja bolesnika ustanovili su epizode subkliničke tj. asimptomatske fibrilacije atrija kod 10% od njih, a nakon 2,5 godina kod 1/3 bolesnika. Ključni nalaz ove studije je da  subklinička fibrilacija atrija znači 2,5 puta povećani rizik za ishemijski moždani udar i sustavne embolijske događaje. Također je ustanovljeno da je ovaj rizik neovisan od ostalih rizika za moždani udar kod poznate fibrilacije atrija. Kao i kod ranijih istraživanja tako je i u ovoj studiji ustanovljen povećani rizik za moždani udar u bolesnika s asimptomatskom fibrilacijom atrija. Koristi od antikoagulante terapije u visoko rizičnih bolesnika s fibrilacijom atrija su nedvojbene u cilju smanjenja rizika embolijskih događaja. Korist antikoagulantne terapije trebalo bi odrediti i kod bolesnika s asimptomatskom fibrilacijom atrija. U otprilike 25% moždanih udara nije jasan uzrok, dio njih vjerojatno uzrokuje asimptomatska fibrilacija atrija.

Ključno bi bilo odrediti strategiju za otkrivanje i liječenje ove populacije bolesnika s asimptomatskom fibrilacijom atrija.

U zaključku važno je naglasiti da rezultati studija pokazuju da je asimptomatska fibrilacija atrija važan čimbenik rizika za moždani udar. Dobro bi došle buduće randomizirane studije o antikoagulantnoj terapiji bolesnika s asimptomatskom fibrilacijom atrija. Možda će nam one dati odgovore na neka otvorena pitanja o što ranijoj dijagnostici i učinkovitoj terapiji asimptomatske fibrilacije atrija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

Biopsija prostate

Što ovo znači vezano za prostatu?

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Aterom

Aterom – molim Vašu stručnu pomoć

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]